Milica Mijatović

ZAVRŠILA DOKTORSKE STUDIJE

Podgoričanku strast prema nauci odvela u Luksemburg

Nakon vrijednog rada i zalaganja Podgoričanka Tijana Ranđić Milović stekla je zvanje doktora prirodnih nauka u oblasti molekularne biomedicine. Doktorske studije završila je na Odsjeku prirodnih nauka i medicine Univerziteta u Luksemburgu. Strast prema istraživanju, intelektualni izazov da stekne znanje u složenoj oblasti kao što je biologija melanoma bili su motivacija da se prijavi za doktorske studije baš na ovom univerzitetu. U razgovoru za naš portal Tijana govori o izazovima tokom studija i kako se naši studenti prilagođavaju zahtjevima inostranih univerziteta.

Tijana je osnovne studije završila u Podgorici na Prirodno matematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. To je, kaže, bila dobra podloga za specijalizovane i kompleksnije teme sa kojima se kasnije susrela tokom master, a onda i doktorskih studija. O crnogorskim studentima u Luksemburgu mogu se čuti samo riječi hvale. Kako nam je Tijana kazala, profesori za naše studente kažu da su jako vrijedni i posvećeni radu što im garantuje stalni napredak. 

Nakon što je stekla zvanje postdoktorand istaživač iz oblasti prirodnih nauka Tijana planira da nastavi sa usavršavanjem van granica Crne Gore. Povratak u svoju zemlju joj je, kaže, atraktivna ideja o kojoj će razmišljati u nekom budućem periodu. 

Tijana ističe da je poražavajući podatak da smo treća zemlja na svijetu po stopi mortaliteta od kancera kože na 100.000 ljudi. Prema Globalnoj Cancer Statistici (GLOBOCAN) iz 2020. Crna Gora se nalazi u grupi zemalja sa najvećom stopom incidencije melanoma standardizovane po starosti, što je pretežno slučaj i sa drugim tipovima karcinoma.

•  Nakon završenih master studija u Holadniji, prijavljujete se za doktorske studije na Odsjeku prirodnih nauka i medicine Univerziteta u Luksemburgu. Koja je bila tema Vaše doktorske disertacije?

Moj doktorski projekat je bio dio CriTiCS treninga pod mentorstvom profesorice Stephanie Kreis, koji je imao za cilj da identifikuje molekularne mehanizme koji leže u osnovi rezistencije NRAS-mutiranog melanoma (karcnioma kože) na različite ljekove. Dok je ciljana terapija napredovala do kliničkih ispitivanja i pokazala djelimičnu efikasnost kod pacijenata sa ovim tipom melanoma, molekularni procesi koji su u osnovi stečene rezistencije na terapiju su uglavnom nepoznati. Stoga smo u radu objavljenim u okviru ove doktorske disertacije ispitivali tranzicije ćelija koje omogućavaju melanomu da postane otporan na ljekove. U skladu sa istraživačkim ciljem pristupili smo dubljem razumijevanju heterogene transkripcione pozadine, plastičnosti i dinamike adaptacije kancerogenih ćelija nakon tretmana na jednoćelijskom nivou. Ovaj pristup nam je omogućio karakterizaciju ćelijskih populacija koje su osjetljive na ciljanu terapiju, kao i onih koje su intrinzično otporne ili razvijaju sposobnost rezistencije tokom vremena.

• Kakva su bila očekivanja i šta Vas je motivisalo da započnete doktorske studije? Koji su bili najveći izazovi tokom studija u Luksemburgu?

Strast prema istraživanju, intelektualni izazov da steknem znanje u složenoj oblasti kao što je biologija melanoma, kao i mogućnost pristupa naprednim metodologijama koje bi doprinijele razumijevanju ovog tipa karcinoma, su bili jedni od inicijalnih razloga da apliciram za pomenutu doktorsku poziciju. Takođe, CriTiCS doktorski program je nudio mladim istraživačima interdisciplinarni trening u različitim laboratorijskim tehnikama i programiranju kako bi se ostvario detaljan pristup određenoj naučnoj temi. Štaviše, doktorske studije u Luksemburgu su mi omogućile da prisustvujem različitim konferencijama i seminarima, a time i saradnju i razmjenu naučnih saznanja sa istaknutim naučnicima u oblasti mog rada.

Doktorske studije svakako nose određene izazove, nezavisno od istraživačke oblasti ili zemlje u kojoj se sprovode. Zahtjevi doktorskog rada se često mogu preliti u lično vrijeme. Željela bi da naglasim da upravo zbog toga Univerzitet u Luksemburgu organizuje i kurseve koji pomažu doktorantima da bolje organizuju svoje radno vrijeme, a time i uspješnije održe zdravu ravnotežu između posla i privatnog života. Takođe, dugo trajanje doktorskog programa može dovesti do fluktuacija u motivaciji, ipak, snažan osjećaj svrhe je zaista doprinijeo mojoj posvećenosti ovom višegodišnjem projektu.

• Osnovne studije završili ste u Podgorici na Univezitetu Crne Gore - Prirodno matematički fakultet. Jeste li imali dobru podlogu što se tiče stečenog znanja i da li ste se lako prilagodili zahtjevima inostranih univeziteta?

Osnovne studije u Crnoj Gori su mi omogućile da ostvarim fundamentalno razumijevanje bioloških sistema i shvatim osnovne koncepte genetike, biohemije i molekularne biologije. Stečeno znanje je zaista bila solidna podloga za specijalizovane i kompleksnije teme sa kojima sam se susrela tokom master, a kasnije i doktorskih studija. Takođe, nekoliko profesora sa Prirodno matematičkog fakulteta je podstaklo moje akademske aktivnosti nakon osnovnih studija.

• Na studijama u Luksemburgu bilo je još studenata iz Crne Gore, kakav utisak ostavljaju naši studenti, jesu li predani radu i nauci?

Studenti koji dolaze iz Crne Gore, ali i iz zemalja okruženja, su jako vrijedni i posvećeni svom radu. Prilagodljivost, koja je neophodna za prihvatanje promjena u istraživačkim strategijama usljed neočekivanih rezultata i traženje alternativnih rješenja bez gubitka motivacije, je izražena osobina koju posjeduju doktorski istraživači sa naših prostora i koja je ojačana činjenicom da su spremni da izađu iz svoje zone komfora i nastave akademsko usavršavanje u nekoj drugoj zemlji. Takođe, naši studenti su jako uporni i samodisciplinovani što im svakako garantuje stalni napredak.

• Možete li da napravite paralelu kako izgledaju studije u Crnoj Gori, a kako u Luksemburgu?

Doktorski programi u zemljama Evropske unije su često kraći i u prosjeku traju oko 4 godine sa akcentom na nezavisno i originalno istraživanje. Svakako, mnogi doktorski kandidati sarađuju sa drugim istraživačima, kako u okviru svog univerziteta tako i na međunarodnom nivou, stičući iskustva u raznovrsnim akademskim sredinama. Odnos sa mentorom je visoko kolegijalan, pri čemu su smjernice, povratne informacije i podrška osigurani tokom čitavog istraživačkog puta. Bitno je naglasiti da je finansijska podrška omogućena za doktorske projekte što zasigurno olakšava studentima da se fokusiraju na svoja istraživanja.

• Kako izgleda jedan radni dan u labaratoriji gdje se rade analize kože?

Laboratorijski dan uglavnom počinje postavljanjem i izvođenjem eksperimenta, često uključujući pipetiranje, ćelijsku kulturu ili prikupljanje podataka, kao i laboratorijskim sastancima na kojima se izlažu naučni progresi. Popodnevne aktivnosti obuhvataju analizu podataka, pregled literature, ili pisanje istraživačkih radova. Večeri mogu podrazumijevati praćenje eksperimenta i planiranje za sljedeći dan. Treba istaći da je organizacija fleksibilna i individualna. Ipak, strast prema naučnom radu i težnja ka inovativnim otkrićima često uzrokuje duge radne dane.

• Koliko je napredovala tehnologija kada su u pitanju istraživanja vezana za ispitivanja nastanka raka kože (melanoma)?

Rana dijagnoza melanoma i hirurška ekscizija neosporno poboljšavaju ukupnu stopu preživljavanja pacijenata. Liječenje melanoma kada metastazira postaje izazovno i uključuje imunoterapiju, ciljane ljekove ili hemoterapiju. Efikasne ciljane terapije su posebno dostupne za pacijente sa dijagnozom BRAF-mutiranog melanoma. Međutim, liječenje pacijenata u odmaklim stadijumima ili sa dijagnozom melanoma drugačijeg genetskog podtipa je veliki izazov, posebno ako se uzme u obzir da celije tumora stiču otpornost tokom liječenja. Tehnologije poput genetskog sekvenciranja ili ispitivanja uzoraka na jednoćelijskom nivou, imunoterapija, ali i mRNK vakcine, su samo neke od inovacija koje ubrzavaju istraživanje i nude nadu za bolju prognozu pacijenata sa metastatskim melanomom. Međutim, dalja istraživanja ostaju od suštinskog značaja za unapređenje naših sposobnosti u borbi protiv ovog karcinoma.

• Je li Crna Gora u kritičnoj grupi po pitanju prevencije melanoma? Kakvi smo po statistici? Koji su uzroci nastajanja melanoma, koliku ulogu igra genetika?

Prema Globalnoj Cancer Statistici (GLOBOCAN) iz 2020. Crna Gora se nalazi u grupi zemalja sa najvećom stopom incidencije melanoma standardizovane po starosti, što je pretežno slučaj i sa drugim tipovima karcinoma. Poražavajući je podatak da smo treća zemlja na svijetu po stopi mortaliteta od kancera kože na 100.000 ljudi. Iako mutacije na određenim genima, kao što su CDKN2A ili MC1R, povećavaju rizik od nasljednog melanoma, izlaganje ultraljubičastom (UV) zračenju i istorija opekotina od sunca su glavni kancerogeni odgovorni za nastanak ovog tipa karcinoma.

• Nakon vrijednog rada stekli ste zvanje doktora prirodnih nauka u oblasti molekularne biomedicine. Planirate li da se vratite u Crnu Goru ili nastavljate sa usavršavanjem u inostranstvu?

Za sada planiram da nastavim sa istraživačkim radom van Crne Gore. Naravno, povratak je atraktivna ideja i sigurna sam da bi u budućnosti bilo sluha za ulaganje u naučna ispitivanja u oblasti liječenja karcinoma. Takav naučni napredak bi doveo do ekonomskih olakšanja kroz efikasne tretmane, globalne konkurentnosti i ispunjenja etičke dužnosti unaprjeđenja javnog zdravlja.

• Kako biste posavjetovali mlade studente koji razmišljaju da svoje znanje stiču i van granica Crne Gore?

Vođena svojim pozitivnim iskustvom, posavjetovala bih naše studente koji imaju afinitete da se bave naučnim radom da bar jedan dio svojih studija provedu u nekoj drugoj zemlji. Na taj način bi osjetili da li zaista žele da postanu dio naučne zajednice van okvira svoje zemlje, ali i stekli mogućnost da ostvare kontakte koji bi stvorili saradnju između crnogorskih i inostranih institucija. Takođe, treninzi i pristup naprednim tehnologijama su neosporni benefiti koji im samo mogu pomoći da napreduju u karijeri bez obzira gdje se nalaze.