[ Darko Bulatović, TVCG ]

MILjAN GRBA OTKRIVA TAJNU

Kako vunom zaštititi baštu?

Da bašta buja i to bez mnogo muke, Miljan Grba iz podgoričkog naselja Zabjelo otkriva tajnu. On u svojoj bašti koristi vunu.

Bašta mala ali čudesna. Ovih dana u njoj sve buja. "Jako puno plodova, izuzetno kvalitetnih". A posebno paprike. Tajna je u vuni. "Stvarno daje rezultate", kaže domaćin Miljan Grba sa Zabjela. Sa inovativnom proizvodnjom paprika eksperimentalno je krenuo ove godine.

"Ona je ovdje zaustavila kompletan rast korova i ostalih trava. Ja sam nekako nekim crnogorskim principom napravio da ne moram nista da radim. Prosto postala je samoodrživa biljka. Vuna će da nađubri tu biljku, omogući joj da bez ikakvih bolesti raste, a sa druge strane, dobićemo izuzetno kvalitetan plod, prirodan i organski", kazao je stanovnik Zabjela Miljan Grba.

I u tome je suština, kaže. U njegovoj bašti, tvrdi, hemije nema, sve priroda daje. A sa vunom više ne razmišlja ni o paklenim podgoročkim vrućinama. "Do nazad 3-4 dana nijesmo imali ni padavine". Niti o nadolazećim hladnoćama.

"U regionima Alpa na primjer koriste velike količine vune oko svojih usjeva da spriječe promrzavanje koje nastaje ili ranim mrazevima u periodu mart- april-maj ili periodima septembra i oktobra", dodao je Grba.

O uzgajaju povrća na vuni saznao je kroz međunarodni projekat u Hrvatskoj, edukovao se i sve primijenio.

"Neka moja očekivanja su da ćemo i u januaru imati ovdje papriku, za razliku od onih ostalih poljoprivrednih proizvođača koji završavaju proizvodnju sa hladnijim danima, krajem oktobra, početkom novembra", kazao je Grba.

Vjeruje da će ovaj način uzgajanja povrća poljoprivrednici početi da primjenjuju jer su benefiti višestruki.

"Ta vuna je organska, ona će se raspasti i povećati unos organskih prirodnih materijala u zemljištu i povećati kvalitet zemljišta. Tako smo riješili više problema i za one koji rade plasteničku proizvodnju ali i stočarima koji u Crnoj Gori ne znaju šta da rade sa vunom koju dobiju poslije striže ovaca", kazao je Grba.

Za svoju baštu kaže da je eksperimentalna i reciklažna. Jedan je od prvih koji je počeo da prozvodi "glisitenjak", đubrivo koje stvaraju kalifornijske gliste. Sve sa jednim ciljem, da se zdravo hrani.