Anđela Minić

PODACI UP

Za četiri godine 1.433 napada na policajace, obezbijediti rad u sigurnim uslovima

U poslednje četiri godine u Crnoj Gori napadnuto je 1.433 policajaca prilikom obavljanja službene dužnosti, a poslednji takav slučaj zabilježen je 19. juna kada je ruski državljanin u Herceg Novom napao dva policajca. Tada je Balša Vemić zadobio teže tjelesne povrede. Predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Zoran Čelebić u razgovoru za Portal RTCG ističe da je evidentno srozavanje društvenog značaja i uloge policijske profesije, te i društvo i rukovodstva policije moraju doprinositi da policajci rade i žive podržavajućoj i sigurnoj atmosferi.

"Svaki napad na policijskog službenika i neadekvatno sankcionisanje tog napada predstavlja degradaciju i razgradnju Crne Gore kao države. Takvi postupci se ne smiju tolerisati. U posljednje četiri godine smišljeno se srozava društveni značaj i uloga policijske profesije a policijski službenici počinju intenzivnije da budu izloženi neprimjerenim kritikama i klevetama, omalovažavanju, ismijavanju, uvredama, primitivizmu", naveo je Čelebić.

U razgovoru za Portal RTCG Čelebić pojašnjava da su intenzitet, oblici i posljedice napada na policajce različiti, a da je bilo i onih sa najtežim, smrtnim ishodom.

"Trebamo imati u vidu da su vlasti i rukovodstva policije kada im je to odgovoralo, iz određenih interesa, političkih i uticaja interesnih grupa, zataškavali ozbiljne incidente u kojima su policijski službenici bili napadnuti ili su sprečavani tokom obavljanja službenih dužnosti", naglasio je Čelebić.

Iz Uprave policije Portalu RTCG saopštili su da je u poslednje četiri godine podnešeno 350 krivičnih prijava i 1.083 prekršajne prijave protiv osoba koja su izvršila napade na policajce.

Čelebić tvrdi da kao što nije bile striktne i dosljedne kaznene politike za zlostavljanje i mučenje građana od strane policije, tako odluke zbog napada na policajce takođe na minimumu ili ispod zakonskog minimuma sankcije.

"To ukazuje da kao društvo u cjelini trebamo unaprijediti odgovornost, a naročito je pozvano da tome doprinosi policijsko rukovodstvo. Da dosljedno otvori prostor da svi skupa, zajednički, bez ijednog ali, zastupamo uspostavljanje najstrožijih pristupa prema degradiranju policijskog službenika i napadu na njegov integritet. Važno je da u cijelom društvu promovišemo nultu toleranciju prema svakom obliku nasilja i protivzakonitog ponašanja i da se u policiji uspostavljanja kultura odgovornosti umjesto kulture ćutanja", navodi on.

Uprkos izazovima sa kojima se suočava, Čelebić smatra da je policijska profesija, i pored brojnih izazova, teškoća i opstrukcija uspjela da značajno sačuva jednu vrstu profesionalnog i etičkog osnova i posvećenosti.

"Godinama ukazujemo da se treba osnažiti društvena podrška prema policiji, istaći i stalno promovisati društveni značaj policijske profesije a policijsku posao, njegovu težinu, složenost, odgovornost, žrtvu i napore koje svakodnevno preduzimaju policijski službenici, prepoznati i u obrazovanju i udžbenicima i mnogo češće u medijima", poručuje Čelebić.

Primjena sile dozvoljena do savlađivanja otpora

Odgovarajući na pitanje gdje je granica preko koje policijac ne smije ići pri savlađivanju otpora iako je osoba koja se privodi nasilna, iz Uprave policije objašnjavaju da je policijski službenik dužan da zavisno od situacije upotrijebi fizičku silu uz nanošenje najmanje štetnih posljedica, a da bi zaštitio bezbjednost ljudi, odbio napad i sprječilo bjekstvo ukoliko se davanjem upozorenja ili izdavanjem naređenja ne može izvršiti službeni zadatak.

"Policijski službenici su obučeni i posjeduju specifične sposobnosti predviđene zakonom i propisima i ovlašćeni su da upotrijebe zakonom predviđena sredstva prinude, kada su za to u datim okolnostima i situacijama ispunjeni uslovi. Kao odgovor na fizički napad na policijskog službenika, isti je ovlašćen da upotrijebi fizičku snagu sa ciljem da  odbije napad, savlada otpor lica, spriječi samopovređivanje ili samovoljno udaljavanje lica u zakonom predviđenim slučajevima, uz nanošenje najmanje štetnih posljedica", pojasnili su iz Uprave policije.

Napominju da je pri svakoj upotrebi sredstava prinude prema građanima, policajac dužan da sačini izvještaj o upotrebi sredstva prinude, u kojem se navode sve okolnosti događaja i upotrebe konkretnog sredstva prinude, nakon čega nadležne starješine Uprave policije, donose mišljenje i ocjenu o opravdanosti i pravilnosti upotrebljenog sredstva prinude u konkretnoj situaciji.

"To znači da u slučaju opravdanog i pravilno upotrijebljenog sredstva prinude, policijski službenik nije prekoračio granice ovlašćenja, dok u slučajevima neopravdane ili nepravilne upotrebe sredstva prinude, snosi zakonom predviđenu i utvrđenu odgovornost, bilo da je riječ o krivičnoj i/ili disciplinskoj", kazali su iz UP.