Б.Бу. [ LINK Radio Crne Gore ]

ČIČIĆ I VUKSANOVIĆ

"Što više građana da se testira na HIV, rano otkrivanje spasonosno"

Crna Gora i dalje ima nisku učestalost HIV infekcije, pa prema podacima na godišnjem nivou na kraju 2021, 266 osoba je živjelo sa HIV-om, ali, kako je istakla  dr Alma Čičić šefica Odsjeka za polno prenosive bolesti u Institutu za javno zdravlje Crne Gore, ove podatke treba uzeti sa rezervom, zbog toga što je zbog pandemije koronavirusa rađeno manje testova. Gostujući u emisiji "Link" Radija Crne Gore Čičić i izvršni direktor Crnogorske fondacije za HIV Boris Vuksanović poručili su da treba što više građana da se testira, kako bi spriječili prenošenje virusa, širenje i kontrolu bolesti. Napominju da ako na vrijeme počne terapija inficirani HIV-om mogu imati dug i kvalitetan život.

Prema riječima Čičić, podatke o broju  inficiranih virusom HIV-a, treba uzeti sa rezervom, zbog toga što je zbog pandemije koronavirusa i velikog priliva izbjeglica zbog rata u Ukrajini, zdravstveni sistem bio preopterećen, te je rađeno manje testova na HIV.

"Koristeći stvarne epidemiološke modele mi dobijamo broj od oko 400 osoba zaraženih HIV-om,što bi značilo da petina ljudi koji imaju HIV infekciju to uopšte ne znaju, nijesu svjesni, jer se nijesu testirali. Upravo to je ono na čemu moramo da poradimo",ističe dr Čičić.

Ona poziva da se što više ljudi testira kako bi na vrijeme postali svjesni svog HIV statusa. Samim tim, počeli bi sa terapijom na vrijeme, čime bi bilo spriječeno da infekcija dobije opasne posljedice po zdravlje. Istovremeno, bilo bi spriječeno širenje virusa.

"Crna Gora po epidemiološkim karakteristikama liči na zemlje Centralne i Zapadne Evrope. Najveći broj infekcija se stiče usljed nezaštićenog seksualnog odnosa, i to u periodu od dvadesete do tridestdevete godine, što čini 76% registrovanih, od toga 88% su muškarci. U Podgorici i primorskom regionu je najveći broj HIV infekcija", napomenula je Čičić. 

Objašnjava da je tokom kovid pandemije 2021. bio manji broj inficiranih, svega 13, na što je uticalo i to što je manji broj osoba testiran na HIV. Do kraja novembra ove godine dijagnostikovane su 32 osobe, a jedna trećina je od ranije već bila na terapiji u drugim zemljama, a najveći broj je došao zbog sukoba u Ukrajini.

Dr Čičić je objasnila razliku između HIV-a i AIDS-a, kao početnog  i poodmaklog stadijuma  istog oboljenja. Što znači da ukoliko se na vrijeme ne počne sa terapijom HIV-a, može doći do pogoršanja sveopšteg stanja pacijenta i pojave malignih bolesti.

Izvršni direktor Crnogorske fondacije za HIV Boris Vuksanović, istakao je da kampanja i rad protiv HIV-a traje u kontinuitetu tokom cijele godine. 

"Kada bi se o HIV-u pričalo otvoreno kao o kovidu bila bi sasvim drugačija slika u Crnoj Gori. Ovo udruženje je počelo kampanju već od 15. oktobra prema svojim mogućnostima i trajaće do kraja godine. Unijete su i neke novine, u smislu da se što više priča o HIV-u preko interneta, društvenih mreža, održana su predavanja na Medicinskom fakultetu na tu temu. Prethodnog vikenda održan je i akreditovani seminar za izabrane ljekare, održan je i seminar na temu "Novine u prevenciji i samom liječenju HIV infekcije". Na svakom nivou smo aktivni po tom pitanju", ističe Vuksanović.

Napominje da kao udruženje pacijenata uvijek pričaju o tome i uvijek su u kontaktu sa pacijentima, ali velika stigma je odnos zdravstvenih radnika prema pozitivnim na HIV, kao i cijelog okruženja, što predstavlja veliki problem.

Vuksanović navodi primjer nekoliko pacijenata pozitivnih na HIV koji zbog stigme ljekara nisu mogli dobiti odgovarajuću medicinsku pomoć prilikom snimanja pojedinih organa, a naročito ako je u pitanju hirurška intervencija.

Istakao je da su samo IJZ i Infektivna klinika pozitivno nastrojeni prema HIV pacijentima.

"Stigma i mitovi vezano za HIV infekciju su velika prepreka da pacijent otvoreno prizna da je pozitivan ili da se testira kako bi na vrijeme saznao svoj HIV status i preuzeo odgovarajuću terapiju.  Ukoliko priznaju svoj HIV status, kao što je bio slučaj pacijenta koji je posle toga morao napustiti mjesto boravka, suočeni su sa gubitkom radnog mjesta, otkazivanju stana od strane stanodavca, nemogućnošću dobijanja kredita, osudom društva i slično. Zato treba stalno raditi na edukaciji ljekara, cijelog društva u cilju da se osobe pozitivne na HIV prihvate kao ravnopravni članovi društva", poručio je Vuksanović. 

Kako je istakao, osobe zaražene HIV-om mogu voditi normalan i dug život i imati zdravo potomstvo, i ne mogu prenositi virus, ukoliko se sprovodi redovna terapija.

Svoje izlaganje dr Čičić i Vuksanović su zaključili pozivom na obavezno testiranje na HIV, hepatitis B i C koje će se obaviti 1. decembra u saradnji sa NVO Cazas u Kući zdravlja  od 15 do 19 sati. Testiranje se vrši putem brzih testova, bez knjižice i uputa ljekara, a rezultat je gotov za pola sata. Svake nedjelje je testiranje za ranjive populacije u droping centrima koje su u okviru NVO.

Sagovornici "Linka" posebno naglašavaju značaj psihološke podrške, koja je veoma bitna, a koja se organizuje kao grupna, na svakih petnaest dana i individualne seanse. Tu su i Pir savjetnici koji na osnovu svog ličnog iskustva savjetuju novooboljele pacijente od HIV-a, zatim Vodič za kvalitetan život osoba sa HIV-om.