- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
29. 11. 2022.
17:17 >> 17:48
2
POSLEDNjI PUT PROSLAVLjEN 2001.
Šta je 29. novembar predstavljao bivšoj Jugoslaviji?
Dan republike se slavio 29. novembra i bio je jedan od pet državnih praznika u bivšoj Jugoslaviji. Praznovao se dva dana i to sve do 2002. godine kada je ukinut odlukom tadašnje Savezne skupštine.
Ovim datumom zapravo se obelježavalo Drugo zasijedanje AVNOJ-a u Jajcu u BiH 1943. godine, kada je, pod vođstvom Komunističke partije Jugoslavije, donijeta odluka o formiranju države federalnog ustrojstva, Jugoslavije, kao i ustavotvorne skupštine dvije godine kasnije, kada joj je dat naziv Federativna Narodna Republika Jugloslavija (FNRJ).
Na čuvenom Drugom zasijedanju AVNOJ-a prije godine bila su prisutna 142 delegata, a predsjedavao je predratni predsjednik skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca doktor Ivan Ribar.
AVNOJ je tada konstituisan kao zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo Jugoslavije dok je kao najviši izvršni i organ narodne vlasti konstituisan Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ), koji je imao sva obelježja narodne revolucionarne vlade.
Poništene su sve odluke i obaveze koje je donijela dotadašnja vlada i ona je, zajedno sa Petrom Drugim Karađorđevićem, prognana iz zemlje.
Tada su slovenački i hrvatski delegati u Jajcu nastupali kao predstavnici posebnih država, a Slovenija je imala posebne zahtjeve oko granica i jezika.
Srbija nije imala svoju delegaciju, već su po jedinicama nasumično prikupljeni srpski borci, i oni, po mišljenju istoričara, nisu imali neke posebne zahtjeve.
Kao posebna odluka AVNOJ-a Josipu Brozu Titu dodijeljena je titula „maršal Jugoslavije“, na osnovu predloga koji je postavila slovenačka delegacija.
Nakon završetka rata – od 1945. godine, taj datum je proslavljan kao Dan Republike i bio je jedan od najvećih državnih praznika u nekadašnjoj SFRJ, koji je svečano obilježavan širom zemlje.
Na ovaj dan su se pjevali hvalospjevi Titu, u domovima kulture su se održavale priredbe, a đaci prvaci su postajali pioniri. Poslednja generacija pionira rođena je 1982. godine.
Zanimljivost vezana za ovaj praznik je da je nastavio da se praznuje i nakon raspada SFRJ.
Posle raspada SFRJ Dan republike je prestao da se obilježava u skoro svim nekadašnjim republikama, a od kraja devedesetih je proslavljan samo u Srbiji, sve do njegovog zvaničnog ukidanja, 14. novembra 2002. godine, odlukom Savezne skupštine Savezne Republike Jugoslavije.
Praznik se proslavljao sa istim značenjem sve do 1997. godine, kada je usljed javnih kritika da se godinama unazad obilježava praznik države koja više ne postoji preimenovan u sjećanje na 29. novembar 1945., dan kada je Jugoslavija formalno prestala da bude monarhija i postala republika.
Ovaj datum je poslednji put bio neradan 2001. godine.
Video prilog: Branka Mićunović/TVCG
Коментари2
Остави коментар