Т.Г.

ARGUMENTI NA TVCG

Zogović: Đukanović ne poštuje Skupštinu; Sekulić: Predsjednik postupio po poslovniku

Sjednica parlamenta koje je zakazana za sjutra najbolja je prilika da se pokaže da li zaista postoji parlamentarna većina koja je od predsjednika države Mila Đukanovića tražila da dobije mandat da konstituiše novu Vladu, kazao je u emisiji "Argumenti" na TVCG poslanik Demokratkog fronta Milun Zogović. Poslanik Demokratske partije socijalista Predrag Sekulić naveo je da je predsjednik Đukanović predložio Skupštini da skrati mandat, na osnovu Ustava i da on ima to pravo. Advokat Miloš Vukčević kaže da ne vidi razlog da Skupština ne izabere sudije Ustavnog suda. Kako je naveo advokat Mitar Šušić, nigdje u podjeli vlasti ne postoji predsjednik kao organ vlasti.

Zogović je rekao da je sjutrašnja sjednica parlamenta najbolja prilika da se pokaže da li zaista postoji parlamentarna većina koja je od predsjednika Đukanovića tražila da dobije mandat da konstituiše novu Vladu na osnovu rezultata izbora koji su održani 30. avgusta 2020. godine.

"To će biti i jasan odgovor da li je predsjednik Đukanović prekršio Ustav i da li nije iskoristio svoje ustavne dužnosti i nadležnosti da parlamentarnoj većini povjeri mandat za formiranje Vlade" naveo je Zogović.

On je istakao da ne želi da prejudicira nikakvu potencijalnu odluku na sjutrašnjoj sjednici parlamenta.

"Rekao sam kristalno jasno da će se sjutra utvrditi da li postoji parlamentarna većina ili ne, ali ako želimo da prokomentarišemo možemo jasno i otvoreno. Bile su danas sjednice dva radna tijela Skupštine na kojima se pojavila Đukanovićeva inicijativa za skraćenje mandata Skupštini i Đukanović je pobjegao odnosno, nije se danas pojavio na radnim tijelima Skupštine, što je bio obavezan kao predlagač", naveo je Zogović.

Poslanik DPS-a Predrag Sekulić kazao je da Đukanović nije pobjegao nego je u skladu sa poslovnikom poslao obavještenje Skupštini.

"U nastojanju da riješi duboku političku krizu, rekao bih instucionalnu krizu, s obzirom da nemamo kompletan Sudski savjet, da imamo v.d stanje u pravosuđu, predsjednik Đukanović je predložio Skupštini da skrati mandat. Na osnovu Ustava on ima to pravo da predloži Skupštini i to je moglo da uradi 25 poslanika DPS-a", istakao je Sekulić.

On je naveo da nema nikakvu dilemu oko toga da je ta inicijativa apsolutno ustavna.

"Nemam nikakvu dilemu oko toga da je ta inicijativa apsolutno ustavna sa jedne strane, sa druge strane nije predsjednik Đukanović pobjegao nego je u skladu sa poslovnikom poslao obavještenje Skupštini da će doći njegovi ovlašćeni predlagači. Naravno, kada Vlada šalje predlagače to funkcioniše u parlamentu, a kada predsjednik Đukanović pošalje ovlašćene predlagače onda očito da parlamentarna većina ima problem", istakao je Sekulić.

On je kazao da zaista vjeruje da će neko od ljudi iz parlamentarne većine biti dovoljno politički hrabar da glasa za skraćenje mandata Skupštini.

"Jer, čini mi se da je to jedini pravi način da dobijemo političku i legitimnu većinu. Samo da podsjetim, ova sadašnja većina je tri puta delegetimisana, znači dva puta obaranjem Vlade i treći put kada se nisu dogovorili vezano za mandatara. Tako da zaista vjerujem da ćemo imati raspisane vanredne parlamentarne izbore, to je sa jedne strane, a s druge strane, ukoliko se to ne desi predsjednik Đukanović sigurno neće prekršiti Ustav", kazao je Sekulić.

Zogović je istakao da su skupštinske službe oba odbora potpuno otvoreno izašli predsjedniku i rekli mu da sam odredi termin i da potvrdi dolazak kako bi u skladu sa poslovnikom obrazložio svoj predlog. 

"I nakon utvrđivanja termina dobili su obavještenje da predsjednik ipak neće doći", rekao je poslanik DF-a. 

Sekulić kaže da je u skladu sa poslovnikom da predsjednik pošalje i svog ovlašćenog predlagača.

"Kao što to radi predsjednik Vlade ili bilo koji ministar kada brani zakon", cijeni Sekulić. 

"Tu se radi o nepoštovanju Skupštine Crne Gore", prokomentarisao je Zogović.

Advokat Miloš Vukčević istakao je, povodom mogućnosti da se razriješi predsjednik države, da se Skupštini podnosi predlog za pokretanje postupka.

"Procedura je takva da poslanici podnose predlog za pokretanje postupka da li je predsjednik povrijedio Ustav. Taj predlog mora da dobije podršku 41 poslanika, onda se dostavlja predsjedniku na izjašnjenje i nakon toga se dostavlja Ustavnom sudu. Dakle, tek u slučaju da Ustavni sud utvrdi da je predsjednik povrijedio Ustav, nakon toga se ta odluka dostavlja Skupštini i tada ga Skupština može razriješiti", naveo je Vukčević.

On je naveo da ukoliko je već upućen predlog prema Ustavnom sudu da odluči je li predsjednik povrijedio Ustav onda moraju postojati osnovni uslove za rad tog Ustavnog suda, u prvom redu kvorum. On je naglasio i kako ne vidi razlog da Skupština ne odabere sudije Ustavnog suda.

"Naš Ustav je potpuno jasan i pravna norma se ne može dovoditi u pitanje, a to je da Skupština može odlučivati o razrješenju predsjednika samo ukoliko Ustavni sud utvrdi da je povrijedio Ustav. Treba razlikovati skraćenje mandata od raspuštanja Skupštine, to su potpuno dvije različite procedure", kazao je Vukčević.

On je naveo da ono što sada imamo to je predlog o skraćenju mandata i taj predlog je uputio predsjednik. Navodi da to mogu da urade i 25 poslanika ali može i ova Vlada, a to znači da ova sama Vlada iako je u tehničkom mandatu, može uputiti predlog za skraćivanje mandata, ali ne može raspustiti Skupštinu.

"Što se tiče raspuštanja Skupštine, dvije su situacije. Prva je situacija kad Skupština ne obavlja svoju dužnost već duži vremenski period, tada se ona raspušta po sili Ustava, a predsjednik donosi ukaz. A drugi slučaj je da ukoliko predsjednik države predloži mandatara ukoliko taj mandatar ne obezbijedi u roku od 90 dana podršku, tada se skupština raspušta odnosno predsjednik donosi ukaz", naveo je Vukčević.

Advokat Šušić je istakao da zakonodavnu vlast vrši Skupština, izvršnu Vlada, a sudsku sud.

"Prije nego što uđemo u precizno definisanje pravnih normi moramo se vratiti na jednu od prvih odredbi Ustav Crne Gore koji govori o podjeli vlasti. Dakle, u Crnoj Gori vlast se dijeli na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Zakonodavnu vlast vrši Skupština, izvršnu Vlada, a sudsku sud. Dakle, nigdje u podjeli vlasti ne postoji predsjednik kao organ vlasti, predsjednik predstavlja Crnu Goru", kazao je Šušić.