Т.Г.

"OKRUGLI STO" NA PARLAMENTARNOM

Okončati blokadu Ustavnog suda, partije da se dogovore

Predstavnici dijela vodećih političkih subjekata saglasni su da se pitanje izbora četvoro sudija Ustavnog suda mora što prije riješiti jer blokada suda ozbiljno ugrožava osnovna ljudska prava i slobodu u Crnoj Gori. To su kazali u emisiji "Okrugli sto" večeras na Parlamentarnom kanalu RTCG. Gosti su bili Simonida Kordić (DF), Luiđ Škrelja (DPS), Suada Zoronjić (URA) i predstavnik NVO "Građanska alijansa" Milan Radović.

"Ustavni sud gubi kvorum koji je neophodan za donošenje bilo koje odluke koja je u nadležnosti Ustavnog suda i u tom smislu ta ustanova postaje nefunkcionalna. To je veoma ozbiljno pitanje a nažalost ne prva jer mi imamo već višegodišnje iskustvo nekakvog djelimičnog funkcionisanja i nefunkcionisanja najznačajnih državih organa", istakla je predsjednica Ustavnog odbora i poslanica Demokratskog fronta Simonida Kordić.

Ona je kazala, da tu situaciju ne treba shvatiti olako i ne treba je tretirati kao neki usputni problem.

"Mi moramo da uvidimo činjenicu da su građanska prava bila ozbiljno ugrožena i do sad, i dok je Ustavni sud nažalost funkcionisao u punom kapacitetu ili barem kapacitetu postojanja kvoruma", kazala je Kordić.

Ona je istakla da Ustavni sud u ovom trenutku ima preko tri hiljade zaostalih ustavnih žalbi, te da je u zakašnjenju skoro četiri godine sa rješavanjem ustavnih žalbi,tako da ta situacija u smislu zaštite građanskih prava nije nažalost novijeg datuma i ne rješava se postizanjem kvoruma.

"Ustavni sud nema svoj budžet, sva davanja moraju da budu odobrena iz ministarstva finasija, nema dovoljno zaposlenih saradnika u Ustavnom sudu, i ima mnogo razloga nekih opravdanih nekih apsolutno neopravdanih zbog kojih su građani u tako ozbiljnoj i teškoj situaciji", navela je Kordić.

Radović: Država nije imala određenu strategiju koja bi bila usmjerena prema Ustavnom sudu 

Programski direktor NVO "Građanska alijansa" Milan Radović kazao je da je došlo je do tog nivoa da se upalilo crveno svijetlo, i da država nije imala određenu strategiju koja bi bila usmjerena prema Ustavnom sudu i posljedice su sada jasne.

On je naveo da se plaši da će ovo nešto vratiti Crnu Goru nazad 20 godina unazad, te da je siguran da će se ovo pitanje vrlo brzo pojaviti pred Evropskim sudom za ljudska prava.

"Već smo bili u jednoj takvoj situaciji, kada je Evropski sud za ljudska prava smatrao da ustavna žalba nije djelotvoran pravni lijek i jednostavno građani su tada mogli da preskoče Ustavni sud i da se direktno obraćaju Evropskom sudu za ljudska prava", istakao je Radović.

On je naveo da je sada vrijeme da se dobro razmisli u kom pravcu će se graditi ova institucija, te da smatra da je sada na početnom nivou i da se mora graditi iz temelja.

"Mislim da će se itekako odraziti na stanje i zaštitu ljudskih prava u CG generalno, ali isto tako i na ugled države u međunarodnom smislu". kazao je Radović.

Zoronjić: Stav Evropske komisije zavisi od nas

Poslanica Građanskog pokreta URA Suada Zoronjić kazala je da to kakav će biti stav Evropske komisije i kakav će biti stav zavisi od nas.

Ona je istakla da misli da smo svi dopinijeli tome, da su krivi parlamentarci, politički subjekti, skupštinski odbori koji imaju političke predstavnike, te da su svi mogli doći do dogovora da ne dovedemo ovakvo stanje u Ustavnom sudu kakvo jeste.

"Imamo kolaps u Ustavnom sudu, ali to ne znači da se situacija ne može riješiti. Sada u ovom krugu prijavljeno je 18 kandidata, objedinićemo sva ta ispitivanja, i intervjue kandidata, i mislim da ćemo dovesti proces pri kraju tako da nije kasno ako bude političkog dogovora i konsezusa da pošaljemo poruku Evropi da možemo dalje", istakla je Zoronjić.

Kazala je da je sigurna da će do dogovora doći.

Škrelja: Ne vjerujem nismo mogli do sad da izaberemo i kompletiramo Ustavni sud

Poslanik DPS-a Luiđ Škrelja zapitao je "šta ćemo sa državom".

"U CG su postale normalne te kratke uzrečice a što ćemo sad, a gđe ćemo sad a kuda sad, i to su pitanja na mjestu, ali ja bih svima njima postavio drugo pitanje, šta ćemo sa državom? Da li svi vučemo u onom pravcu da stabilizujemo državu, da unaprijedimo demokratske procese u državi", naveo je Škrelja.

On je istakao da ne vjeruje da nismo mogli do sad da izaberemo i kompletiramo Ustavni sud.

"Kako se dogovoriti kad svaki sastanak nekih političkih subjekata počinje pričom, da smo uspjeli da eliminišemo povratak DPS-a na vlast, i završava se takvom rečenicom. Da li je to konsezus izbaciti 150 hiljada ljudi iz odlučivanja ili 29 poslanika ili je cilj da izaberemo sudije", kazao je Škrelja.

On je istakao da kada je DPS bila u vlasti da su umjeli da se dogovaraju od 2006. godine do sada, i za izbor tužioca i za izbor sudija i predsjednika Vrhovnog suda i za promjene Ustava.

Kordić, s druge strane, upozorava na ranije veze izvršne vlasti i ustavnih sudija. 

"Mi smo napravili takav sistem da ko god živi i radi od svoje plate u Crnoj Gori, kolika god da je ta plata, radi za malo para. Vi niste u poziciji kada obavljate neku odgovornu funkciju kao što je sudija Ustavnog suda da imate takvu platu da možete bez problema da uzmete stan koji hoćete. Da kupite i plaćate od svoje plate komercijalni kredit, što mora i treba da bude. Ali kod nas nemate tu mogućnost i onda neko ko drži državni budžet i raspolaže njime dođe i časti vas stan, koji vi ne možete za sto života da kupite sa svojom legalnom platom", ističe Kordić.

Ona navodi da je to pritom upakovano u zakonske okvire, da je na papiru legalno.

"To je tako zakonom predviđeno i ljudi se lijepo pokriju i kažu evo mi smo sproveli procedure, podijelili stanove i onda se postavi to čuveno pitanje pa zar nije normalno da sudija Ustavnog suda nema stan?", ističe Kordić.

Ona navodi da je problem kako je namjerno stvorena konstrukcija da neko ima priliku da nekog časti stanom i da ništa za uzvrat ne očekuje.

Zoronjić je istakla da ne vjeruje da postoji mogućnost da neko dobije dva stana, a da građani nemaju nijedan.

"Postoji mogućnost da Evropski sud odbaci ustavnu žalbu kao djelotvornu"

Radović kaže da ako bi ovo stanje potrajalo to bi bilo veoma opasno za ljudska prava u Crnoj Gori.

"Vjerovatno bi i vodilo ka tome da Evropski sud za ljudska prava proglasi ustavnu žalbu u CG nedjelotvornim pravnim sredstvom tako da bi u tom slučaju građani preskakali Ustavni sud i obraćali se Evropskom sudu za ljudska prava. Ne bih volio da se to desi i mislim da se sada jesu stvorili uslovi da se odaberu sudije Ustavnog suda", naveo je Radović.

On je kazao da je saglasan da Ustavni sud treba da bude transparentniji, i da bi to vodilo efikasnijem radu Ustavnog suda.