[ Vukoman Kljajević, Radio Crne Gore ]

U KOLAŠINU

Svečana akademija povodom 770 godina od osnivanja manastira Morača

U okviru proslave jubileja – 770 godina od osnivanja manastira Morača (1252-2022) sinoć je u kolašinskom Centru za kulturu održana Svečana duhovna akademija u organizaciji Mitropolije crnogorsko-primorske i uprave manastira Morača.

U istoriju i slobodu manstira Morača upisali su se podjednako Moračani, Rovčani, Župa nikšićka, Drobnjaci, Uskoci, Piperi, Bejlopavlići, Kolašinovići, Plana, Vasojevići…kazao je mitropoliti Joanikije na Svečanoj akademiji.

"Manstir Morača ove godine proslavlja veliki jubilej, sedam vjekova i sedam decenija od svog osnivanja. Taj jubilej doživljavamo kao punoću posvećenog vremena, koje se preliva u vječnost...Prvobitna slava ove nemanjićke zadužbine sijala je preko 200 godina, da bi je privremeno zatamnila turska okupacija. Ne samo Moraču, nego i cijelu Srpsku pravolsavnu crkvu (SPC). Dade Bog srpskoj crkvi velikog Makarija Sokolovića, koji obnovi Pećku patrijaršiju 1557. godine, a zapustjeloj Morači igumana Tomu i kneza Vukića da je iz ruševina vaskrsnu i obnove. Novi morački ktitori nemanjićkog duha zapališe svijeću slobode i stvarlački duh u sve naredne generacije moračkih igumana i monaha", istakao je mitropolit.

Poslije te obnove narednih 200 godina u Morači se njeguju pravoslavna duhovnost i srpska pismenost, živopis i ostale umjetnosti.

"To je bilo vrijeme, kako je kazo Joanikije, "intenzivne veze sa Svetom Gorom i Pećkom patrijaršijom".

"Govori se da je u moračkoj lavri bilo više sabora srpskih arhijereja i da je na jednom od njih 1648. godine izabran srpski patrijarh Gavrilo Rajić. Morača je istovremno saborno mjesto i stecište najpoznatijih srpskih umjetnika 17. i 18. vijeka, među kojima se posebno ističu pop Strahinja Budimljanin, Georgije Mitrofanović, nenadmašni Jovan i njegov učenik Radul, pa sve do do dvojice bokokotorskih slikara, oca i sina Dimitrija i Gavrila", kazao je Joanikije.

Prema njegovim riječima, Morača je "duhovna mati vrsnih arhijereja istorije SPC - Silvestra skopskog, Jefimija valjevskog, Mitrofana Bana, mitropolita Amfilohija i svesrpskog patrijarha, ujedinitelja i mučenika Gavrila Dožića".

Kada se slavi jubilej zabranjeno je raditi obične poslove od kojih se stiče prolazna korist da bismo uradili ono što je najvažnije, zajednički I od sveg srca uzniejli blagodarnost Bogu za sve njegove darove, u ovom slučaju za naizmjerne njegove milosti I blagodeti koje je izlivao na moračku svetinju tokom prošlih sedamsto sedamdeset godina, naglasio je mitropolit.

U svojoj besjedi akdameik Miro Vuksanovića je podsjetio da je morački manastir duhovno središte Rovčana i Moračana, to je mjesto, kako je kazao, gdje se pokazivala iskrena ljubav i odanosti svom imenu.

"Kao što će biti na sjutrašnji dan i svaki naredni koji dolazi, da oglasi mir, slogu i opraštanje u današnjoj Crnoj Gori. Da se iznose kolijevke okumnice, kao što je to činio sveti Petar Cetinjski. Da svi koji se kazuju Srbi, Crnogorci i ostali u Njegoševoj zemlji paze jedni druge... Da oburdavaju svakoga ko misli da je Crna Gora njegova imovina i ko hoće da je zapuči u svom džepu. Da se zajedno sjećaju kako je u trinaestom vijeku, na polovini tog vijeka ,svoltana nemanjićka svetinja u moračkoj župi kraj Savine strane i Savinog počivala, poniže od Savine vode ispod Jablanova vrha. Sa željom da Svetigoru niko ne potopi, da Savinu izvorsku vodu niko ne zamuti. Da skrajnuta Morača ne opusti kao što je pusto ili zapušteno mnoštvo planinarskih I ostalih naselja u Crnoj Gori", rekao je Vuksanović.

Akademiji su prisustvovali predsednik Skupštine opštine (SO) Kolašn Milan Đukić, lideri Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić i Milan Knežević, poslanik Demokratske Crne Gore Vladimir Martinović.

U programu su učestovali hor “Sveti apostol I jevanđelist Marko” iz Podgorice, Kud “Mijat Mašković” iz Kolašina, guslar Đorđije Koprivica te polaznici škole vjeronauke iz Kolašina.

Danas u devet sati, svetu arhijerejsku liturgiju u manastiru Morača služiće sa sveštenstvom mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.