Marija Radulović [ TVCG ]

NJEGOŠEV MAUZOLEJ

Jedinstvena sinteza arhitekture i umjetnosti

Prije 48 godina, na jučerašnji dan na Lovćenu je otvoren Njegošev mauzolej, koji danas predstavlja jedan od prepoznatljivih simbola Crne Gore, poručuju sagovornici TVCG. Kažu, međutim, i da od njegove izgradnje traju i pokušaji njegovog rušenja.

Prije skoro pola vijeka otvoren je Njegošev mauzolej, grobno mjesto jedne od najvažnijih ličnosti crnogorske istorije – Petra II Petrovića Njegoša. U prisustvu brojnih gostiju, istaknutih političara i državnika, naučnika i umjetnika, te poštovalaca Njegoševog djela iz cijele Jugoslavije na svečanosti je poručeno da mauzolej nije hladni kovčeg na vrhu planine, niti svetilište izmaknuto od smrtnika da bi izazivalo strahopoštovanje.

"Njegošev mauzolej danas postaje nerazdvojni dio Lovćen-planine, čiji je vrh sam pjesnik izabrao za svoj grob i bliski je znamen koji svojom otvorenošću i dostupnošću služi prisnom približavanju i povezivanju Njegoša pjesnika sa sadašnjim i budućim generacijama", poručio je tada predsjednik Jugoslovenskog odbora za izgradnju mauzoleja Veljko Milatović.

Tim događajem formalno je označen završetak jednog od najzahtjevnijih dotadašnjih građevinskih poduhvata u Crnoj Gori, a tadašnja republika dobila je novi, danas naširoko prepoznatljiv simbol.

"Njegošev mauzolej je jedinstvena sinteza arhitekture i umjetnosti nastala iz djela i ideje Ivana Meštrovića. Mauzolej je graditeljski i arhitektonski poduhvat koji je bio moguć jedino u jugoslovenskom kontekstu izgradnje i obnove zemlje", ocijenila je arhitektica Dijana Vučinić.

No, od izgradnje mauzoleja pa sve do danas traju i pokušaji rušenja ovog zdanja na Lovćenu.

"Poslije odluke Skupštine Cetinja 1961. odmah se javljaju protivnici podizanja mauzoleja koje predvodila SPC. Početkom '90-tih kreće nova akcija rušenja koju je inicirao srpski pisac Dobrica Ćosić. Nesvakidašnjom odlukom da novčani dio nagrade zavješta za rušenje mauzoleja ta se misao provlači kod svih onih koji su protiv podizanja mauzoleja", kazao je novinar Veseljko Koprivica.

Iz Ministarstva kulture poručuju da je riječ o zaštićenom kulturnom dobru, a zakonom je jasno propisano da niko nema pravo da ošteti, uništi ili prisvoji kulturno dobro.

A u civilizovanom društvu ne može se ni govoriti o rušenju kulturnog dobra.

"U 2022. ne govorimo o rušenju bespravnih objekata, već nalazimo način da ih sačuvamo, a kamo li jednog od najznačajnih poduhvata arhitekture i umjetnosti u cijeloj zemlji", zaključila je Vučinić.

A 461 stepenica, koja vodi do mauzoleja, i nije neka prepreka za ono što vas čeka na vrhu, doživljaj za mnoge najljepšeg susreta kopna s morem.