EMISIJA "NAGLAS"

Zakone poštovati, javni funkcioneri najodgovorniji za govor mržnje

Tema večerašnje emisije "Naglas" je govor mržnje na mrežama - kažnjiv trend ili slobodna zona? Zamjenica ombudsmana ističe da treba što prije početi raditi sa mladima, kako bi shvatili pogubnost i posljedice ove pojave. Iz Ministarstva pravde i Društva profesionalnih novinara ističu da javni funkcioneri imaju najveću ogovornost za govor mržnje, a predstavnica "Forum progresu" naglašava da država nema zakonski okvir kojim bi se ove pojava sankcionisala na pravi način.

Nerma Dobardžić zamjenica Ombdusmana Crne Gore, se osvrnula na istraživanje koje je pokazalo da 42 odsto mladih smatra da je govor mržnje dozvoljen.

"Da li oni znaju šta je govor mržnje i kakve su posljedice. To je oblik diskriminacije i treba početi sa edukacijom mladih i mi smo već organizovali neke radionice sa osnovcima, jer su oni skloni upijanju obrazaca ponašanja. Društvo kao cjelina treba da se uključi i da u škole uvede predmet posvećen poštovanju ljudskih prava. Ambijent je zabrinjajavući i alarmantan", kazala je ona.

Kako je dodala u onlajn prostoru ta pojava se širi velikom brzinom i bude vrlo brzo i u oflajn prostoru.

Evgenija Jakompulu šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope, je kazala da je to problem u Evropi, pa ni Crna Gora nije imuna.

"To su problemi koje vidimo svuda. Pandemije je imala veliki uticaj, a govor mrežnje je u proteklom periodu bio upućen manjinskim grupama, Romima, migrantima. Interesantno je da nije bilo dovoljno osude od ljudi sa važnih državnih funkcija. Važno je raditi neprekidno sa institucijama i civilnim društvom, da bi se to promijenilo", kazala je Jakumopolu.

Mila Radulović ispred Društva profesionalnih novinara kaže da je uloga medija vrlo važna za suzbijanje ove pojave, ali treba se fokusirati na javne zvaničnike i državne institucije koje bi morale da povedu računa i sankcionišu tu pojavu.

"Posljednjih mjeseci najčešće su na meti govora mržnje žene, novinarke, političarke. Javni funkcioneri su bili jako loš primjer za to", ističe Radulović.

Nije suština, kako je kazala,  gdje šta piše, nego da li se primjenjuje.

"Mi mijenjamo zakone, ali i sada imamo neka zakonska rješenja koja da se primjenjuju mogu napraviti razliku. Moramo da ohrabrujemo da se zakoni primjenjuju. Drugi problem su društvene mreže i kometarima na njima i u medijima. Odgovornost medija je neupitna u tom dijelu. Ja mislim da ih treba ukloniti i da samo devalviraju medijski prostor", smatra Radulović.

Iz NVO Forum progres Bojana Jokić naglašava da se govor mržnje u javnom prostoru nije smanjio i u zavisnosti od konteksta samo je drugačije usmjeren, na određene grupe.

"Mi nemamo zakonodavni okvir da možemo da djelujemo. Možemo da podnesemo tužbu, ali ona ne traži teže sankcije, to su uglavnom novčane kazne ili da se uklone smetnje koje su dovele do diskiminacije. Takvi sporovi traju dugo i obeshrabruju žrtvu. Problem je što nemamo jedinstven zakon koji bi to trebalo da riješava i da ovakve pojave strože sankcioniše", naglasila je Jokić.

Državni sekretar u Ministarstvu pravde Bojan Božović je istakao da odgovornost za govor mržnje treba da bude adresiran na najviše zvaničnike izvršne i zakonodavne vlasti.

"Oni moraju da znaju da iako imaju obavezu da trpe veći stepen kritike, moraju imati i svijest o tome da njihova riječ ima nesagledive posljedice", poručio je Božović.

On je naglasio da će nova zakonska regulativa promijeniti ovaj problem, jer će mogućnost za primjenu zakona biti veća. Do sada je to bio problem, da se zakon nije primjenjivao. Ključne su stavke kako kaže donošenje novog zakona o diskriminaciji i izmjene Krivičnog zakonika.