M.Mijatović

OBUKA SŽK

Kako izvještavati o nasilju nad ženama i u porodici

Sigurna ženska kuća (SŽK) organizovala je radionicu za novinare Javnog servisa sa ciljem da ukažu na smjernice prilikom izvještavanja o nasilju nad ženama i u porodici. Pored toga, zaposlene u toj ustanovi, sa izvršnom direktoricom Ljiljanom Raičević na čelu, približile su novinarkama sa kakvim se sve oblicima nasilja pojedine žene susrijeću, te na koji način se treba ophoditi prema žrtvama nasilja.

Izvršna direktorica Sigurne ženske kuće Ljiljana Raičević ukazala je novinarima da je potrebno obratiti posebnu pažnju prilikom izvještavanja o žrtvama nasilja. Napomenula je da, u slučajevima kada razgovaraju sa žrtvama nasilja, moraju se prema njima odnositi s poštovanjem. 

Tokom radionice je istaknuto da slučajeve nasilja u porodici nikad ne treba opisivati kao "bračnu svađu", "sukob" ili "prepirku", te da nasilje nije privatna porodična stvar.

Naglašeno je da je za nasilje odgovoran isključivo počinitelj. Neprihvatiljiva su pitanja i komentari koji impliciraju da je žrtva svojim ponašanjem isprovocirala nasilnika, jer se time sugeriše da je nasilnik imao opravdanje za počinjeno nasilje.

Neophodno je izbjegavati senzacionalizam u izvještavanju o nasilju nad ženama i nasilju u porodici.

Preispitivanjem morala žene sa iskustvom nasilja i/ili nasilja u porodici sugeriše opravdanost počinjenog nasilja.

Istaknuto je da u slučaju objavljivanja fotografije žrtve, njeno lice mora biti zamućeno. Ime žrtve i pojedinosti na osnovu kojih bi mogla biti prepoznata moraju ostati zaštićeni.

Objavljivanje identiteta djeteta žrtve zabranjeno je zakonom.

Naglašeno je da je potrebno zatražiti dozvolu za objavljivanje onoga što je žrtva ispričala i objasniti joj kako će se koristiti informacije koje je ona dala.

Za razgovor s djecom treba tražiti prethodno odobrenje roditelja ili staratelja.

Prilikom izvještavanja o nasilju nad ženama i u porodici neophodno je izbjegavati diskriminaciju i stereotipe.

"Treba izbjegavati uobičajena, stereotipna "objašnjenja" za nasilje nad ženama i u porodici (alkohol, ljubomoru, siromaštvo i drugo, ili da se češće dešava kod pripadnika određene etičke ili nacionalne grupacije", ukazano je na radionici.

Raičević je napomenula da se nedovoljno priča o djeci koja trpe nasilje u porodici.

Istakla je da bi škole mogle primijeniti praksu da psiholozi često razgovaraju sa djecom i tako na vrijeme primijete da možda trpe nasilje u porodici. Često se, kaže, nastavnici pitaju zašto je neko dijete agresivno i pravi problem u školi, a pritom ne uzmu u obzir da možda kući ima primjer nasilja, te da iz toga proizilazi i njegovo agresivno ponašanje.

Sigurna ženska kuća, u sklopu radionice, planira da novinari Radio i Televizije Crne Gore posjete sklonište za žrtve nasilja, gdje će imati priliku da razgovaraju sa žrtvama nasilja i primijene sve pomenute smjernice za medijsko izvještavanje o nasilju nad ženama i nasilju u porodici.