Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Društvo

26. 10. 2020. 11:07   >>  12:02 5

U PODGORICI

Kuslevova kuća plijeni ljepotom, još više će nakon rekonstrukcije

Ušuškana na obali Ribnice među građevinama novijeg datuma nalazi se Kuslevova kuća. I dalje plijeni ljepotom kao i prije skoro 100 godina. Doduše, još više će plijeniti kada se završi planirana rekonstrukcija.

Ubrzo po završetku studija u Ženevi Makedonac Risto Kuslev obreo se na Cetinju.

"On je došao na poziv kralja Nikole da liječi njegovu porodicu, diplomate, i školsku djecu", kazala je Magdalena Radunović iz JU Muzeji i galerije Podgorice.

No, ovaj dvorski ljekar nije liječio samo kraljevsku porodicu i diplomate.

"U starim brojevima 'Glasa Crnogorca' nailazimo često na oglase dr Rista Kusleva gdje on objavljuje da ide 20 dana u Virpazar da liječi ljude sa tog područja. Imamo identičan oglas i za Stari Bar, Cetinje, Nikšić. Tako da je on praksu obavljao i u drugim gradovima, ali je živio i radio na Cetinju", dodala je Radunović.

Zbog svega ovoga dobija zlatnu medalju za revnost, a 1913. i crnogorsko državljanstvo. Nakon što je kralj Nikola napustio Crnu Goru, Kuslev 1916. godine stiže u Podgoricu gdje kupuje imanje na obali Ribnice.

"I počinje da gradi ovu kuću. On je savršeno iskoristio konfiguraciju terena koji se spušta ka Ribnici. Prvo je sagradio dvospratni objekat, a onda je dozidao i druge djelove ovog objekta. On je podignut na ribničkim pećinama, tako da podrumski dio ove kuće čine prirodne pećine", kazala je Radunović.

U svojoj kući doktor Risto je liječio sugrađane, ali i obučavao zubare i zubne tehničare. No, njegova porodica se u Podgorici ne pamti samo po tome.

"Njegova žena Vinka, moramo je pomenuti, ona je ostavila neizbrisiv trag među podgoričkim porodicama tog doba. Tokom rata je organizovala i narodnu kuhinju, okupljala siromašnu djecu, spremala hranu kad su bili praznici, ostalo je zabilježeo da je zbrinula puno izbjeglica sa Metohije", kazala je Radunović.

Brojni Podgoričani su u njegovoj kući u Podgorici tokom Drugog svjetskog rata pronašli spas.

"Ova sama kuća je puno značila za bezbjednost Podgoričana, jer se veliki broj spasio zahvaljujući pećinama ispod njegove kuće", kazala je Radunović.

Jedna je i od rijetkih građevina u Podgorici koje su preživjele brojna bombardovanja tokom Drugog svjetskog rata.

"Ona je sačuvana, pored zgrade glavnog grada, Gimnazije i Privredne komore... I ova kuća je imala sreću u nesreći. I nju je pogodila saveznička bomba 44. godine, probila krov kuće, ali srećom nije eksplodirala", objašnjava Radunović.

U knjizi Koste Čakića "Pakao nad Podgoricom" zabilježeno je sjećanje dr Milenka Lainovića na ovaj događaj. Vidio je Podgoričanina koji ulazi u neeksplodiranu bombu.

"Začudili su se kako se čovjek ne plaši... On je njima ispričao da odlomi djelove bombe... I onda je sa tim što je dobijao, lovili ribu po Ribnici i Morači. Tako da je nakon tog bombardovanja narod podgorički se prehranio od ostataka te bombe, jer je bila velika nestašica, glad... Djelovi tih bombi su spasili od gladi dosta porodica", kazala je Radunović.

Risto Kuslev nije doživio pad bombe na kuću. Umro je godinu ranije. Nakon rata njegova porodica se, kaže Radunović, nastanila u Sarajevu, a kuća je nacionalizovana. Odavno je pod nadležnošću Javne ustanove Muzeji i galerije Podgorice, a u toku je rekonstrukcija.

"Tu svoju autentičnost je sačuvala. Trenutno u toku su sanacioni radovi... Tu ne pravimo nikakve izmjene. Sačuvan je krovni pokrivač potpuno, odrađena je fasadne stolarije. Rade se škure i radi se enterijer objekta", navodi Radunović.

Nakon opravki na objektu uslijediće uređenje prostora oko kuće. Namjera je da to ponovo bude jedno od najljepših dvorišta u Podgorici. Nakon svega toga u Kuslevovoj kući će se organizovati kulturne manifestacije, a koristiće se i u protokolarne svrhe.

Nemanja Živaljević, TVCG

 

Пратите нас на

Коментари5

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније