[ Objavio: I. P. ]

DROBNJAK SMATRA

U CG nije zaživio rodno senzitivni jezik

U crnogorskom društvu se još uvijek ne shvata značaj korišćenja rodno senzitivnog jezika, a primjena zakonskih kaznenih odrebi i istrajnost na zahtjevu da se ta forma koristi, jedini je način da zaživi u komunikaciji, ocijenila je predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak.

Ona je podsjetila da je pitanje rodno senzitivnog jezika regulisano Zakonom o rodnoj ravnopravnosti, pojašnjavajući da je nepoštovanje rodno osjetljivog jezika prepoznato kao diskriminacija.

"Svi mi svjedočimo da se kod nas udomaćilo da se o ženama, koje imaju neku funkciju koja pojeduje moć, govori u muškom rodu. Tako da žene i same doživljavaju da su moćnije kad o sebi govore u muškom rodu. Ali to je zaista diskriminacija“, smatra Drobnjak.

Ona je podsjetila da je maternji jezik u Crnoj Gori rodno senzitivan, da ima imenice i u muškom i u ženskom rodu.

"Mi, ako poznajemo naš jezik, ženama ćemo se obraćati u ženskom rodu i o njima govoriti u tom jezičkom rodu. Ali, svjedočimo da praksa nije takva. Moramo da razbijemo stereotipe i načine korišćenja tih izraza. Postoji zvanična obaveza da se koristi rodno senzitivni jezik, ali još uvjek ni institucije ni mediji to ne koriste dosljedno", kazala je Drobnjak za PR Centar.

Kako smatra, frekvencija upotrebe ženskog roda je povećana.

"U Skupštini Crne Gore, već uveliko govorimo o poslanicama i poslanicima, što se ne može reći da je bilo prije deset godina. Ali u medijima i državnim institucijama nije dosljedna primjena. Imamo institucije koje dosljedno primjenjuju rodno senzitivni jezik, imamo medije kod kojih pojedini novinari ili novinarke dosljedno primjenljuju, a drugi ne", navela je Drobnjak.

Prema njenim riječima, postoje mediji koji uopšte ne primjenljuju rodno osjetljivi jezik.

"Smatram da je konačno vrijeme da ono što je u zakonu propisano, a to je kaznena odredba da se kažnjavaju oni koji vrše diskriminaciju ne koristeći rodno senzitivni jezik, primjeni u praksi i da se sankcionišu oni koji čine diskriminaciju ne koristeći rodno osjetljivi jezik", istakla je Drobnjak.

Načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Biljana Pejović je, govoreći o zastupljenosti rodno senzitivnog jezika u medijima, ukazala na analize koje se radili u tom resoru kad je u pitanju medijsko izvještavanje, a koje su, kako je pojasnila, pokazale nedovoljnu upotrebu rodno senzitivnog jezika u medijima.

"Moramo da radimo na edukacijama svih zaposlenih u medijima kako bi se taj problem prevazišao", ocijenila je Pejović.

Ona je rekla da joj nije poznat slučaj izricanja kazne zbog nepoštovanja rodno senzitivnog jezika. Pejović smatra da je upotrebu rodno senzitivnog jezika moguće pospješiti kroz kampanje, stalnim razgovorom na tu temu i kroz edukaciju.