- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
14. 05. 2025. 12:01 >> 19:07
'Vratite se u Ukrajinu': Ratne izbeglice se žale na zlostavljanje u Poljskoj
Najmanje 2,5 miliona Ukrajinaca živi u Poljskoj, što je skoro sedam odsto ukupnog stanovništva Poljske, a antiukrajinski stavovi su se sa interneta preselili u stvarni život.

Svetlana kaže da je njena ćerka volela da ide u novu školu u Poljskoj.
„Čak i kada smo se preselili u drugi kraj, nije želela da menja školu.
„Mnogo joj se sviđalo. Nije bilo maltretiranja", priseća se 31-godišnja Ukrajinka.
Sada se atmosfera u školi, ali i u Poljskoj promenila, kaže ona.
„Pre dve nedelje, došla je kući i rekla: 'Jedan dečak mi je danas rekao: 'Vrati se u Ukrajinu'."
Svetlana je bila zapanjena.
Ona je jedna od mnogih Ukrajinaca koji žive u Poljskoj i koji su za BBC rekli da je netrpeljivost prema njima znatno porasla poslednjih meseci.
- „Za tri meseca jednom sam videla dete": Zašto se Ukrajincima oduzimaju deca u zapadnoj Evropi
- 'Ovde zvono ne zvoni': Škola u Poljskoj za ukrajinsku decu
- „Sve primaju osim nas“ - kako razvrstavaju izbeglice na poljskoj granici
Mnogi su opisali kako su doživeli zlostavljanje u javnom prevozu, maltretiranje u školama i ili su dobijali komentare mržnje na internetu.
Predsednička izborna kampanja u Poljskoj dodatno je pojačala napetosti.
Dan pošto je Svetlaninoj ćerki rečeno da se vrati u Ukrajinu, zlostavljanje je postalo još gore.
„Devojčice iz višeg razreda počele su da se žale što govori ukrajinski, zatim su se pretvarale da padaju na zemlju uzvikujući: 'Raketa! Lezi!' i onda bi se smejale.
„Vratila se kući plačući", kaže Svetlana.
Ruska raketa je pala na Svetlanin rodni grad u Ukrajini nekoliko dana ranije, usmrtivši desetine civila, među kojima i decu.
Njena ćerka je bila uznemirena i pod traumom.
Svetlana (nije joj pravo ime), nije želela da otkrije identitet plašeći se za sebe i porodicu.
Pokazala nam je snimke ekrana poruka koje je poslala zaposlenima u školi, žaleći se kako druga deca postupaju prema njenoj ćerki.
Rekla je da je primetila da se stavovi prema Ukrajincima menjaju i na drugim mestima.
„Na poslu mnogi ljudi govore da Ukrajinci dolaze ovde i loše se ponašaju, dok moji ukrajinski prijatelji kažu da žele da idu kući jer nas Poljaci ne prihvataju.
„Zastrašujuće je sada živeti ovde."

Najmanje 2,5 miliona Ukrajinaca živi u Poljskoj, što je skoro sedam odsto ukupnog stanovništva Poljske, pokazuju podaci vlade.
Kada je u februaru 2022. godine počela ruska invazija na Ukrajinu, Poljaci su pokazivali saosećanje.
„Bilo je neverovatno.
„Svakog dana ljudi su zvali i pitali: 'Kako možemo da pomognemo?'", kaže aktivistkinja Natalija Pančenko iz varšavske fondacije Stanimo uz Ukrajinu.
„Neki od njih su organizovali humanitarne akcije ili dovodili izbeglice ovde.
„Ponudili su njihove kuće, hranu, sve što imaju, ali i srca takođe."
Tri godine kasnije, Natalija kaže da veruje da većina Poljaka i dalje podržava Ukrajinu.
Ali neki ne.
Njena organizacija je primetila porast negativnih komentara na internetu koje je počelo pre nekoliko meseci.
„Onda je se sa interneta preselilo u stvarni život.
„U poslednje vreme imamo sve više ovakvih situacija, netrpeljivost prema strancima koji rade u prodavnicama ili hotelima samo zato što govore ukrajinskim akcentom", kaže ona.
Mnoge ukrajinske izbeglice su pod traumom, dodaje.
„Ove grupe žena i dece su u Poljskoj zbog rata, mnogima su njihovi članovi porodice na prvoj liniji fronta, u zarobljeništvu ili mrtvi, i to je grupa ljudi koja je meta."
Istraživanja pokazuju da se mišljenje Poljaka o Ukrajincima zaista pogoršava.
Prema anketi Centra CBOS iz marta 2025. godine, samo 50 odsto Poljaka je za prihvatanje ukrajinskih izbeglica, što je pad od sedam procenata za samo četiri meseca.
Pre dve godine, više od 80 odsto Poljaka je reklo da prihvata Ukrajince.
Oko milion Ukrajinaca je zvanično prijavljeno od početka invazije, a Poljska troši 4,2 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP) na ukrajinske izbeglice.

Ukrajina je postala aktuelno političko pitanje u kampanji za predsedničke izbore u Poljskoj.
Ekstremno desničarsno orijentisan Slavomir Mencen, trenutno treći u anketama, antiukrajinski je nastrojen i podržava „sporazum" sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Na drugom mestu je konzervativac Karol Navrocki, koji se protivi članstvu Ukrajine u Evropskoj uniji i NATO-u i finansijskoj pomoći za izbeglice, ali podržava napore za uspostavljanje mira.
Rafal Tšaskovski iz koalicije premijera Donalda Tuska jedini je proukrajinski orijentisan, iako je čak i on rekao da će smanjiti socijalnu pomoć za Ukrajince.
Tšaskovski se uzdržao od iznošenja proukrajinskih stavova kako bi privukao glasove birača na izborima, kaže politički analitičar Marćin Zaborovski.
„On reaguje na promenu stavova javnosti.
„Početni entuzijazam za podršku žrtvama rata nestaje, prevladavaju negativna osećanja i to nije sasvim prijatno pitanje za njega."
Još jedan kandidat krajnje desnice, Gžegož Braun, pod istragom je policije zbog skidanja ukrajinske zastave sa zgrade gradske kuće tokom predizbornog skupa u aprilu.
Braun, koji u anketama ima samo tri odsto, redovno se buni protiv onoga što naziva „ukrajinizacijom Poljske".
Prošle nedelje, poljska vlada je upozorila na „neverovatan pokušaj" Rusije da se meša u poljske izbore širenjem „lažnih informacija među poljskim građanima na internetu".
Moskva negira sve tvrdnje o mešanju u izbore.

Mihal Marek, koji je na čelu nevladine organizacije za praćenje dezinformacija i propagande u Poljskoj, govori o primerima antiukrajinskih stavova koji se širi društvenim mrežama.
„Glavni narativi su da Ukrajinci kradu novac iz poljskog budžeta, da nas Ukrajinci ne poštuju, da žele da nas opljačkaju i ubiju i da su odgovorni za rat", kaže on.
„Ove informacije počinju na ruskim Telegram kanalima, a potom iste fotografije i isti tekst samo se prevedu pomoću Gugl prevodioca i prenose u Poljskoj".
Marek direktno povezuje takve dezinformacije sa porastom antiukrajinskog raspoloženja u Poljskoj i kaže da sve veći broj Poljaka pada pod uticaj ove propagande.
„Ali efekat ćemo videti tek posle izbora - koliki procenat Poljaka želi da glasa za proruske kandidate."
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
- „Glasajte ili se suočite sa ratom“: Oštro upozorenje poljskog premijera uoči evropskih izbora
- I poljski poljoprivrednici traktorima „oru" drumove, prosuli žito na granici sa Ukrajinom
- Kako se Poljaci pripremaju za rusku invaziju
- Ukrajinske izbeglice u Mađarskoj ugrožene novim zakonom
- Deca sa invaliditetom u Ukrajini su zlostavljana, upozorava UN
- „Zašto nikada nisam odustala od potrage za mojom decom" - priča hraniteljske porodice iz Ukrajine