- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
06. 02. 2025. 15:48 >> 22:27
Vanredno stanje na Santoriniju posle serije zemljotresa
Jak zemljotres zabeležen je između grčkih ostrva Amorgos i Santorini. Na ostrvu ostalo tek nekoliko hiljada ljudi.

Posle višednevnih uzastopnih zemljotresa, vlasti su proglasile vanredno stanje na grčkom ostrvu Santorini.
Odluka je doneta nakon što je u sredu, 5. februara u 21:09 po lokalnom vremenu zabeležen zemljotres jačine 5,2 stepena između ostrva Amorgos i Santorini, što ga čini najjačim poslednjih dana.
Odluka o vanrednom stanju biće na snazi do 3. marta kako bi se „sanirale posledice", rekli su zvaničnici.
Za sada nije prijavljena veća šteta na ostrvu, ali su vlasti preuzele mere predostrožnosti.
Stručnjaci kažu da su seizmološke aktivnosti pojačane poslednjih dana i da su potresi iznad četiri stepena po Rihteru, kao i da nema naznaka da će se uskoro smiriti.
Santorini, popularno turističko mesto, poznato po belim zgradama, već je napustilo više od 11.000 ljudi, većina su meštani, jer je februar i nije vrhunac sezone.
Oko 7.000 se prebacilo trajektom do kopnenih delova zemlje, a 4.000 ljudi je otišlo avionom.
Na Santorniju živi oko 15.000 ljudi.
- Potresi na grčkom ostrvu Santorini, vlasti kažu da nisu zbog vulkana
- Snažan zemljotres pogodio Krit: „Tresle su se stvari po kući, deca su izvedena iz škola"
- Zemljotres u Turskoj: Dve godine kasnije, još se traga za nestalom decom
Škole na Santoriniju i drugim susednim ostrvima, među kojima su Anafi, Paros, Naksos i Mikonos biće zatvorene do kraja nedelje, kada će vlasti odlučiti kada mogu ponovo da rade.
Vasilis Kikilias, ministar za klimu i civilnu zaštitu, rekao je da se vatrogasne jedinice specijalizovane za prirodne katastrofe šalju na Santorini.
Poslate su i ekipe sa specijalnim psima i mobilni operativni centar, dok su helikopteri u pripravnosti za hitne slučajeve.
Kikilias je dodao i da će obalska straža i oružane snage biti na raspolaganju da pomognu ugroženim ljudima koji žele da se evakuišu.
Kirijakos Micotakism, grčki premijer je tokom sastanka stručnjaka za civilnu zaštitu poručio da država „veruje nauci i naučnicima, kao što jeste i u ranijim sličnim situacijama".
„Snage su na Santoriniju i drugim ostrvima, tako da smo spremni za svaki slučaj", naglasio je premijer.
Apelovao je na stanovnike da „ostanu mirni i sarađuju sa vlastima".
„Razumem strah od boravka na Santoriniju koji se stalno trese", izjavio je.
Dodao je da će se situacija procenjivati na dnevnom nivou.

Santorini je malo ostrvo sa samo 15.500 stanovnika, koje godišnje poseti milione turista.
Kostas Sakavaras, turistički vodič koji na Santoriniju živi 18 godina, napustio je ostrvo u ponedeljak, 3. februara sa suprugom i decom.
„Smatrali smo da je iz predostrožnosti bolje da odemo na kopno.
„Ništa se nije urušilo, ali je zvuk bio najstrašniji deo svega", ispričao je za BBC.
Planira da se vrati kući kada škole ponovo budu otvorene.
Vlasti su upozorile i da se izbegavaju određeni delovi ostrva i da se isprazne bazeni.
U utorak, 4. februara stotine ljudi je satima čekalo da se ukrca na trajekt koji kreće ka kopnenom delu Grčke.
„Sve je zatvoreno, niko ne redi i celo ostrvo se ispraznilo", rekao je 18-godišnji meštanin novinskoj agenciji Rojters pre ukrcavanja na brod.
Pogledajte video sa naše Iks stranice: Zašto je teško predvideti zemljotrese
https://twitter.com/bbcnasrpskom/status/1887144585920500009
POGLEDAJTE FOTOGRAFIJE SA SANTORINIJA






Santorini je na Helenskom vulkanskom luku, ali je poslednja velika erupcija bila 1950.
Grčke vlasti su ranije saopštile da su nedavni potresi povezani sa pomeranjem tektonskih ploča, a ne vulkanskom aktivnošću.
Naučnici ne mogu predvideti tačno vreme, veličinu ili lokaciju zemljotresa.
Ali postoje oblasti u svetu gde je veća verovatnoća da će se oni pojaviti, što pomaže vladama da se pripreme.
Zemljotresi su rezultat pomeranja tektonskih ploča u zemljinoj kori.
Ponekad se ove ploče spajaju kada se sretnu, što se naziva granicom ploče ili linijom raseda.
Santorini i druga grčka ostrva su blizu takve linije.
- Zašto su zgrade u Turskoj padale kao kule od karata
- Zašto su zemljotresi u Turskoj bili tako razorni i smrtonosni
- Tajna zgrade Ezgi i duga istraga jedne majke: Zemljotres u Turskoj, godinu dana kasnije
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk