An.B. [ M.V. ]

Crna Gora najnaprednija, snažnije protiv korupcije, potrebno više presuda

Rezultati u istragama i procesuiranjima slučajeva korupcije na visokom nivou nastavljaju da se poboljšavaju, ali mali broj pravosnažnih presuda i nedostatak efektivnih i odvraćajućih kazni u Crnoj Gori doprinose percepciji nekažnjivosti. To se navodi u Izvještaju Evropske komisije (EK) u koji je Portal RTCG imao uvid. Dokument će zvanično biti objavljen danas.

Najveći napredak na evropskom putu u prethodnih godinu dana među državama Zapadnog Balkana ostvarila je Crna Gora, ocijenjeno je u izvještaju. 

"Kontinuirana politička posvećenost crnogorskih vlasti strateškom cilju evropskih integracija dala je opipljive rezultate u ostvarivanju potrebnih reformi i napretku zemlje na putu ka pristupanju EU", piše u izvještaju.

Iz EK ukazuju da tužilaštvo i sudovi moraju nastaviti sa poboljšanjem efikasnog sprovođenja krivičnog zakonodavstva, uključujući i preventivne i represivne mjere.

"Ovo takođe treba da uključuje rješavanje zloupotreba mehanizama iz Zakona o krivičnom postupku radi odlaganja krivičnih postupaka u slučajevima korupcije na visokom nivou bez valjanog opravdanja", navodi se.

Izmjene uvedene 2024. godine Zakonom o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) značajno su, kako se kaže, poboljšale efikasnost rada ovog tijela - SDT je pokrenulo istrage protiv 17 osoba i podiglo optužnice. 

"SDT je posebno pokrenulo istragu protiv bivše direktorice Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) koja je optužena za navodnu zloupotrebu položaja i loše upravljanje državnim budžetom. Kao rezultat, Savjet ASK je smijenio direktoricu, ova odluka je u prvom stepenu poništena od strane Upravnog suda. Pored toga, Osnovni sud u Podgorici oslobodio je istu direktoricu u prvostepenoj presudi po optužbama za utaju poreza. Ovaj slučaj je i dalje u toku", naglašavaju iz EK.

Više prijava za korupciju

Kažu da primjena smjernica o korišćenju sporazuma o priznanju krivice od tužilaca i sudija u slučajevima korupcije doprinosi efikasnijem i odvraćajućem odgovoru krivičnog pravosuđa.

"Kvalitet optužnica i presuda (uključujući odluke o produženju pritvora) nije se značajno poboljšao niti je u potpunosti usaglašen među sudovima i u okviru SDT kako bi se osiguralo efikasno procesuiranje i presuđivanje u slučajevima korupcije na visokom nivou. Smjernice o kvalitetu optužnica i presuda, zajedno sa mehanizmima kontrole kvaliteta i indikatorima učinka za ocjenu pravnog obrazloženja i vještina pisanja tužilaca i sudija, i dalje treba da budu usvojene. Pored toga, 2024. godine policija je podnijela 88 prijava za krivična djela povezana sa korupcijom (što je povećanje od 35,5% u odnosu na 2023) i šest krivičnih prijava za slučajeve korupcije na visokom nivou. Među optuženima je bilo šest policijskih službenika i 9 javnih funkcionera", navodi se u izvještaju.

Notirano je da se broj pravosnažnih presuda povećao 2024. godine, ali ostaje nizak u poređenju sa brojem slučajeva korupcije na visokom nivou koji su u toku. 

"Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) primila je 11.905 prijava o imovinskim i prihodovnim deklaracijama (2023 je bilo 13.141), koje su sve administrativno i tehnički provjerene. Prema svojoj metodologiji, ASK je takođe provjerila tačnost i potpunost 665 deklaracija (2023 - 1.533 provjerene)", kaže se.

U vezi sa nespojivošću funkcija i sukobom interesa, ASK je 2024. godine izdala 191 mišljenje (2023 ih je bilo 227).

"Nakon revizije nekih prethodnih odluka, u oktobru 2024. godine, ASK je usvojila restriktivniju interpretaciju zakonodavstva, što je rezultiralo smanjenim brojem kategorija uključenih u registar javnih funkcionera. Novi pristup treba da omogući ASK da se fokusira na manji broj potencijalnih slučajeva nespojivosti i sukoba interesa", stoji u Izvještaju.

Kako je propisano Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, ASK je pratila izborne kampanje u šest opština gdje su održani izbori 2024. godine (Budva, Andrijevica, Gusinje, Kotor, Podgorica i Berane). ASK je takođe izvršila 412 provjera izjava političkih subjekata o njihovom redovnom radu i izbornim kampanjama i prijavila 242 nepravilnosti/kršenja zakona.

"Ukupan uticaj provjera ASK u ovoj oblasti ostaje ograničen. To je zbog nejasnih odredbi zakonodavstva, naročito onih koje se odnose na izuzeće određenih kategorija političkih osoba od nadzora ASK. Što se tiče prijava uzbunjivača, ASK je primila 163 prijave (2023 - 190) i proslijedila 23 prijave tužilaštvima i 46 drugim nadležnim institucijama. ASK je zaključila 116 postupaka (2023 - 69), i prijavila postojanje prijetnji javnom interesu u 25 slučajeva", navodi se.

U izvještajnom periodu, ASK je pokrenula 1.261 prekršajni postupak zbog kršenja svih antikorupcijskih zakona u okviru svoje nadležnosti, što je smanjenje od 37,5% u odnosu na 2023. godinu. 

"ASK je ostvarila napredak u razvoju liste provjere integriteta za buduće zaposlene. U januaru 2025. godine, Savjet ASK usvojio je pravila o proceduri zapošljavanja. Međutim, ASK treba da razvije dodatne procedure zapošljavanja u skladu sa zakonom o radu, prema novim odredbama Zakona o sprječavanju korupcije", kaže se.

Ispuniti preporuke Venecijanske komisije

Pravni okvir za prevenciju i borbu protiv korupcije uglavnom postoji, ocjenju u EK.

"Crna Gora je započela implementaciju prethodno unaprijeđenog pravnog okvira, ali su potrebni dodatni napori za osiguranje potpune primjene. Pored toga, još je potrebno adresirati nekoliko preostalih preporuka, uključujući one iz četvrtog i petog evaluacionog kruga GRECO izvještaja, Venecijanske komisije, Evropske komisije i EU peer review misija iz 2021. i 2022. godine", navodi EK.

Dodaju da je pravni okvir koji reguliše finansiranje političkih partija i dalje otežan nedostacima u opsegu, jasnoći i primjeni.

"Crna Gora mora bez odlaganja dodatno izmijeniti Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja kako bi ga u potpunosti uskladila sa preporukama OSCE/ODIHR, GRECO i evropskim standardima kroz transparentan i inkluzivan konsultativni proces sa relevantnim učesnicima. To je bio prioritet koji je trebalo ostvariti do kraja 2024. Trenutni pravni okvir ne zadovoljava preporuke GRECO i ODIHR, koje naglašavaju potrebu za većom transparentnošću, strožom kontrolom trošenja sredstava političkih partija i snažnijim mjerama za sprečavanje zloupotrebe državnih resursa, uključujući odvraćajuće kazne. Prema tome, postojeći pravni okvir nema efektivne mehanizme za sprečavanje zaobilaženja pravila i ne propisuje adekvatne kazne za nepoštovanje. Pored toga, Zakon o izboru odbornika i poslanika još nije usklađen sa Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, što otežava efikasan nadzor finansiranja izbornih kampanja", kaže se.

Podsjećaju da je komplementarno usvajanju novog Zakona o sprječavanju korupcije u junu 2024. godine usvojeno devet pratećih akata.

"Revidirani zakon zahtijeva dalju usklađenost sa standardima EU, a novi nacrt izmjena se trenutno razmatra. Crna Gora ostvaruje napredak u implementaciji unaprijeđenog pravnog okvira za zaštitu uzbunjivača, uvedenog Zakonom o sprječavanju korupcije", navodi se.

Ističu da odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije i antikorupcijska jedinica MUP-a imaju donekle preklapajuće nadležnosti i oba bi trebalo da budu reorganizovana.

"Potrebno je uložiti dodatne napore u borbi protiv korupcije u organima za sprovođenje zakona. Odsjek za specijalne istražne mjere (SIM) policije treba da bude reorganizovan kako bi se poboljšala efikasnost i efektivnost i smanjili rizici od curenja informacija. Takođe treba da bude potpuno opremljen potrebnom tehničkom opremom (poput softvera za istražnu analizu, mikrofona i kamera) kako bi se podržale istražne aktivnosti", dodaje se. 

Direktor policije, kao i većina direktora odjeljenja policije trenutno obavljaju funkcije vršioca dužnosti, što utiče na stabilnost i održivost policijskog djelovanja i povećava rizik od političkog miješanja, ukazuju. 

"U septembru 2024. godine, Skupština je usvojila izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima koje se tiču zapošljavanja policijskih službenika bez javne konsultacije ili učešća NVO. Nakon usvajanja ovih izmjena, Ministarstvo unutrašnjih poslova je 2025. godine pokrenulo kampanju za zapošljavanje 815 policijskih službenika. Crna Gora mora osigurati da tekuća kampanja bude zasnovana na zaslugama. Takođe, moraju biti uspostavljene proceduralne garancije protiv neprimjerenog političkog uticaja u organima za sprovođenje zakona. U julu su u Skupštinu podnesene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima koje se odnose na disciplinske postupke i provjere integriteta, a potom povučene pod pritiskom civilnog društva", podsjećaju.

U decembru 2024. godine, Vlada je usvojila novi pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Ministarstva unutrašnjih poslova i policije.

Za SPO veći nivo autonomije

"Jedna od ključnih novina je da Specijalno policijsko odjelnje (SPO) dobija status posebnog odjeljenja odvojenog od Sektora za borbu protiv kriminala. Prema preporukama Evropske komisije, ovo će SPO-u omogućiti veći nivo autonomije, budući da je najjača operativna služba u sektoru bezbjednosti i radi na najsloženijim slučajevima u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva. Pored toga, broj planiranih radnih mjesta u SPO povećan je sa 50 na 60. Međutim, u avgustu je popunjeno samo 33 radna mjesta. Uslovi kancelarija SDT i SPO su ispod minimuma zahtijevanog evropskim standardima, što onemogućava ovim institucijama da efikasno, efektivno i nezavisno obavljaju svoje dužnosti", navode u Izvještaju.

U 2024. godini, Kancelarija za povraćaj imovine (ARO) obradila je 46 stranih zahtjeva za identifikaciju imovine u Crnoj Gori stečene kriminalnom djelatnošću, uključujući provjere 242 fizička lica i 10 pravnih lica. ARO treba da bude ojačana dodatnim ljudskim resursima, trenutno, u okviru Međunarodne policijske grupe za saradnju (u kojoj je ARO integrisana), od šest predviđenih službenika za zadatke vezane za ARO, samo jedan je dodijeljen.

Dodaju da su nova strategija za borbu protiv trgovine ljudima za period 2025–2028 i akcioni plan za 2025. godinu pripremljeni nakon formiranja radne grupe Ministarstva unutrašnjih poslova u decembru 2024.

"Nakon masovne pucnjave u Cetinju u januaru 2025. godine, i u skladu sa preporukama iz prethodne godine, Ministarstvo unutrašnjih poslova aktivno radi, uz učešće svih zainteresovanih strana, na izmjeni Zakona o oružju kako bi bio usklađen sa EU pravom. Nacrt zakona o oružju je trenutno u finalnoj fazi nakon opsežnih javnih konsultacija", kaže se u Izvještaju.

Kada je riječ o seksualnim zlostavljanjem djece, online i offline, pravni okvir treba izmijeniti kako bi bio u skladu sa Direktivom o borbi protiv seksualnog zlostavljanja i seksualne eksploatacije djece i dječije pornografije.

Broj pravosnažnih presuda u predmetima organizovanog kriminala raste

U izvještaju se navodi da je u 2024. godini, Viši sud u Podgorici imao ukupno 106 predmeta u toku protiv 769 optuženih (713 fizičkih lica i 56 pravnih lica).

"Broj pravosnažnih presuda u predmetima organizovanog kriminala raste, što pokazuje proaktivnije i uspješnije istrage i procesuiranja. Ipak, dosadašnji rezultati treba dodatno poboljšati, posebno u slučajevima kao što su krijumčarenje duvana, sajber kriminal, samostalna djela pranja novca i trgovina ljudima", kaže se u izvještaju.

Ocjenjuju da je broj predmeta zamrzavanja i oduzimanja imovine blago povećan, međutim, dosadašnji rezultati konačne konfiskacije imovine i dalje su ograničeni i treba ih ojačati.

"Sudovi su u devet predmeta (17 u 2023.) izrekli privremene sigurnosne mjere, uključujući zabranu raspolaganja i korišćenja nekretnina. Takođe, sudovi su izrekli naloge bankama da obustave sumnjive transakcije na računima fizičkih i pravnih lica, ukupno oko 150.000 EUR. Pored toga, uprkos povećanju broja otvorenih finansijskih istraga, broj konfiskacija je ostao nizak", piše u izvještaju.

Crna Gora treba da riješi problem nepotpunog zemljišnog katastra, koji otežava finansijske istrage i konfiskaciju imovine, i osigura da se koriste svi dostupni instrumenti konfiskacije, rečeno je.