Jelena Bobičić Čović [ Radio Crne Gore ]

Godinu bez plastičnih kesa: Manje otpada na deponijama, ali ne i u rijekama

Navršila se godina od kada je zabranjena upotreba plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu. Iz Agencije za zaštitu životne sredine tim povodom su nam kazali da je ta odluka rezultirala značajnim smanjenjem plastike na deponijama. Od naknade prikupljene po tom osnovu u Eko fond slilo se oko 900.000 eura. Ekološki aktivista Vuk Iković smatra da zabrana plastičnih kesa ipak nije dovela do smanjenja plastike u rijekama i životnoj sredini.

Upotreba plastičnih kesa debljine od 15 do 50 mikrona i druge plastike za jednokratnu upotrebu u našoj zemlji zabranjena je već godinu. Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, ta odluka doprinijela je značajnom smanjenju plastike na deponijama.

"Od mjeseca oktobra, kada je počela primjena odredbe, ukupna količina kesa bila je 3.772.606, a od nove godine do 20 oktobra ove godine bilo je 37.866.040. To smo dobili podatak od deponije Livada, 70 odsto manje kesa završava na deponiji", rekla je Amra Sadiković.

Za kese debljine zida više od 50 mikrona koje su sada u upotrebi plaća se naknada od 3 centa, a sredstva od te naknade Agencija uplaćuje Fondu za zaštitu životne sredine.

"Na današnji dan se oko nekih 900.000 eura slilo na računu Eko fonda", rekao je direktor Draško Boljević.

U marketima su danas u upotrebi tanke kese koje se uglavnom koriste za voće i meso ili one preko 50 mikrona koje prodavci naplaćuju 10 ili 15 centi.

Novim Zakonom o upravljanju otpadom nije zabranjena upotreba plastičnih kutija za pakovanje hrane kao ni ambalaža od stiropora.

Ekološki aktivista Vuk Iković smatra da zabrana plastičnih kesa nije dala željeno rješenje i nije dovela do toga da danas u rijekama i životnoj sredini imamo manje plastike.

"Prebačena je kompletna odgovornost na građane umjesto da je data odgovornost prije svega institucijama, a onda i onima koji koriste plastične kese kao ambalaže", rekao je Iković.

Iković ističe da plastike ima na svakom koraku i da je ona danas jedan od glavnih problema upravljanja životnom sredinom.

"Imamo jedno nekulturno odlaganje otpada a koja je dodatno podstaknuta odsustvom zdravog održivog sistema upravljanje otpadom. Nemamo adekvatan broj kontejnera, nemamo adekvatan sistem odvožnje i reciklaže tog otpada", rekao je Iković.

Iković ukazuje da većina opština u našoj zemlji ne reciklira otpad i da on uglavnom završava kao sirovina na deponiji, poput one u Podgorici, čije su kade, kako je kazao, trebale da traju najmanje 10 do 15 godina, ali su već napunjene, pa se sada kreće u izgradnju nove za koju je potrebno više od milion eura.