Tufik Softić

Šverc i bespravna gradnja

Švercerskim poslovima koji su vodili preko sjevernog crnogorskog grada Rožaja, na granici Kosova i Srbije, prošlo je mnogo prljavog novaca, i sasvim je sigurno da je takođe mnogo “oprano” kroz građevinske “poduhvate”, odnosno da ovih dana optuženi Mujo Mujević nije jedini čije se bogatstvo mjeri milionima eura.

Specijalno državno tužilaštvo, koje Mujevića tereti da je bio vođa kriminalne grupe koja je švercom cigareta samo u periodu od 2019. do 2021. godine oštetila Crnu Goru za 33 miliona eura, istovremeno je najavilo pokretanje finansijske istrage radi utvrđivanja porijekla i blokade njihove imovine.

Postavlja se pitanje da li će i kada biti pokrenute finansijske istrage za period od početka dvijehiljaditih, kada su kriminalna bratstva na prostoru, ne samo sjevera, već širom države, bez ikakvih problema nelegalno “zidala i gradila” i na kraju bili simbolično kažnjavani.

Nije zaboravljeno da su u samo nekoliko dana 2008. godine bespravne gradnje praktično oproštene bivšem gradonačelniku Ulcinja Gzimu Hajdinagi, kojem to nije smetalo da kasnije bude biran i za ministra, kao i “kontroverznom biznismenu” Naseru Keljmendiju.

Oni su svoj grijeh bespravne gradnje otkupili samo sa po deset hiljada eura koje su dali u humanitarne svrhe, vrtićima i školama.

Keljmendi je bez građevinske dozvole u Donjem Štoju kod Ulcinja izgradio hotel "Casa Grande", ali je slučaj riješen primjenom Instituta odloženog krivičnog gonjenja, nakon priznanja krivice.

Dok je za nevladine aktiviste i opozicione prvake to bilo skandalozno, za tadašnje partije vlasti – ništa sporno “pošto je zakon predvidio takvu mogućnost”.

Drugim riječima, zakon je omogućio svima koji su na prljav način stekli novac da ga operu kroz nekretnine i nelegalnu gradnju, zatim plate minimalne kazne, a bogatstvo im ostaje neugroženo.

U januaru ove godine, međutim, Opština Budva odbila je zahtjev Ivana Delića da mu legalizuje turističke vile u Perazića Dolu i Reževićima. Delić je postao vlasnik tih nekretnina, kako je navedeno u rješenju, nasljeđem.

Zahtjev je bio neuredan, i u katastarskoj evidenciji na toj parceli navodi se da je na toj parceli uknjižena turistička vila sa devet luksuznih apartmana. Nekretninu je blokirao Viši sud na zahtjev Specijalnog državnog tužilaštva.

Delić se našao u grupi osumnjičenih u velikoj međunarodnoj policijskoj akciji “General” koja je izvedena u aprilu prošle godine, zajedno sa već pritvorenim predsjednikom opštine Budva Milom Božovićem. Tada je stavljena zabrana na brojnu imovinu svih osumnjičenih, na čelu sa Vasom Ulićem.

U avgustu prošle godine zabilježeno je podnošenje krivične prijave zbog divlje gradnje protiv Tamare Zvicer, Krsta Maroša i Aleksandra Savića.

Pretraživanjem na internetu moglo bi se doći do još mnogih slučajeva “pranja novca” kroz divlju gradnju. Mnogima je kasnije uspjelo da je legalizuju.

U centru medijske pažnje trenutno jeste Rožaje i ogromne nekretnine Muja Mujevića, ali je ne samo gradnjom, već i kupovinom nekretnina, oprano mnogo novca širom Crne Gore.

Tako je, na primjer, “balkanski ratnik” Draško Vuković postao na tuđe ime vlasnik makar pet lokala na najatraktivnijim lokacijama u Beranama i niko se zbog toga nije ni okrenuo niti pitao odakle mu novac. Svi ti lokali su izdati za dobre kirije i, takođe bez problema, pokriveni video nadzorom.

Možda danas sve to nema razmjere sa kraja devedesetih i prve decenije dvijehiljaditih godina, ali će, kada se donese zakon o porijeklu imovine, neki pošteni tužioci imati mnogo posla.

Institut odloženog krivičnog gonjenja, nakon priznanja krivice, tada neće biti nešto “normalno”.