- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
U toku
10. 07. 2025.
06:55 >> 06:55
1
Može li još jedan "Patriot" da pomogne Ukrajini?
Američki predsjednik Donald Tramp je, prema izvještajima, naložio Njemačkoj da proda jedan od svojih sistema protivvazdušne odbrane "Patriot" Ukrajini.
"Moramo poslati više oružja Ukrajini. Odbrambeno oružje, oni moraju da se brane", rekao je predsjednik SAD Donald Tramp u ponedjeljak.
Ali kada je rekao "mi", nije mislio samo na SAD, već i na Njemačku. Navodno bi troškove mogle podijeliti SAD i Evropa, piše Euronews.
Ukrajina je pozivala svoje saveznike da podrže PVO te zemlje isporukom "spasonosnih" sistema "Patriot" i odgovarajućih presretačkih raketa PAC-3.
"Čvrsto računamo na naše partnere da u potpunosti ispune ono o čemu smo se dogovorili. Protivvazdušna odbrana ostaje glavni prioritet za zaštitu života", rekao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u ponedjeljak, nakon još jednog ruskog napada dronovima i raketama.
Rusija je tokom protekle noći izvela, prema ukrajinskim podacima, jedan od najmasovnijih napada raketama i dalekometnim dronovima.
Ukrajinsko vazduhoplovstvo saopštilo je da je lansirano rekordnih 728 dronova na Ukrajinu, dok tvrde da je čak 718 oboreno.
Kašnjenja u isporukama iz SAD
Pentagon je 2. jula saopštio da je dio vojne pomoći Ukrajini obustavljen jer Ministarstvo odbrane vrši reviziju isporuka strane pomoći zbog navodno niskih zaliha.
Nekoliko dana kasnije, 7. jula, Pentagon je objavio da će obnoviti isporuke, navodeći da je dodatno "odbrambeno" oružje namijenjeno da pomogne Ukrajini da se zaštiti dok SAD rade na "trajnom miru".
Prema portparolu njemačke vlade, 4. jula kancelar Fridrih Merc održao je razgovor sa Trampom, tražeći od predsjednika SAD da nastavi isporuke Ukrajini, posebno presretačkih raketa za "Patriot".
Merc je takođe razgovarao o ponudi svoje zemlje za kupovinu sistema "Patriot" za Ukrajinu, rekao je portparol, dodajući da je Berlin u "intenzivnim pregovorima" za nabavku "Patriota" kako bi pomogao Ukrajini da se suprotstavi nekim od najtežih ruskih napada od početka invazije.
"Postoje različiti načini da se popuni ovaj jaz u Patriotima", rekao je portparol novinarima, dodajući da se jedna od opcija koja se razmatra odnosi na kupovinu baterija u SAD i njihovu dalju isporuku Kijevu.
Može li Njemačka isporučiti Patriote Ukrajini?
Njemačka je od početka rata već poslala tri sistema "Patriot" američke proizvodnje iz svojih zaliha Ukrajini, ostavljajući Berlin sa devet "Patriota".
Ukrajina navodno u ovom trenutku ima šest operativnih sistema "Patriot". Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus pokrenuo je inicijativu u koaliciji Ramštajn za obezbjeđivanje dodatnih sistema i treba da posjeti Vašington kasnije ovog mjeseca kako bi razgovarao o proizvodnim kapacitetima i rasporedu isporuka.
Maksimalni godišnji kapacitet za proizvodnju raketa PAC-3 je 550, dok je cijena za PAC-3 MSE model oko sedam miliona dolara. Kao što se vidjelo nakon izraelskog napada na Iran, ta država je prvi prioritet Trampu.
Najveće šanse za uspješno presretanje su ako se ispale dvije rakete na jednu metu, dok Rusija ponekad lansira i više od 30 različitih raketa – od krstarećih do hipersoničnih – u kombinaciji sa stotinama dronova koji se obaraju drugim sistemima.
Kijev je više puta nudio kupovinu "Patriota" preko evropskih partnera, pošto direktna kupovina od SAD nije izvodljiva.
Nova narudžbina bi, prema procjenama, zahtijevala više godina za ispunjenje i bila bi završena tek nakon što Pentagon ispuni svoje narudžbine, jer je Pentagon prioritetni kupac.
Ukrajina nema toliko vremena jer je Rusija pojačala vazdušne napade na zemlju počevši od aprila.
Pistorijus je iznio ideju o kupovini sistema "Patriot" koji bi mogli biti oslobođeni, kako bi se zaobišli dugi industrijski rokovi isporuke i osiguralo da brzo stignu u Ukrajinu.
Prema podacima Međunarodnog instituta za strateške studije iz Londona, globalno je u funkciji oko 180 ovih sistema.
Otprilike trećina pripada SAD, koje su ih rasporedile u Evropi, Aziji i na Bliskom istoku.
Evropa posjeduje oko 40 sistema "Patriot", uključujući one raspoređene u Ukrajini.
Iskander-M – "ubica" Patriota
Ruska balistička raketa "Iskander-M" pokazala se kao najveća prijetnja "Patriotima", čak i više od bržih hipersoničnih "Kinžala", koji obično ciljaju druge mete i skoro ih je nemoguće oboriti.
Podaci o stopama presretanja hipersoničnih raketa u Ukrajini su oskudni i nijesu pouzdani jer dolaze isključivo iz ukrajinskih izvora.
Ukrajina tvrdi da je stopa presretanja hipersoničnih raketa "Kinžal" i "Cirkon" 25 odsto, ali ukrajinski izvori takođe ukazuju da takva presretanja zahtijevaju da se ispali plotun svih 32 rakete iz baterije da bi uopšte postojala šansa da se obori jedna hipersonična raketa, prema studiji njemačkog Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kila.
U Ukrajini se sistem pokazao efikasnim protiv krstarećih raketa i dronova, a Ukrajina je prijavila stopu presretanja od 90 odsto za ove tipove municije od maja 2023. godine, prema podacima Centra za strateške i međunarodne studije.
"Iskander-M" dometa 500 km i unaprijeđeni "Iskander-1000" dometa 1.000 km koriste se u većem broju i dokazano je da su uništavali "Patriote" čak i kada bi ti sistemi stigli da ispale rakete u njihovom pravcu.
Sposobnost rakete "Iskander-M" da probije "Patriote" proističe iz kombinacije brzine, manevarskih sposobnosti i kontramera, piše specijalizovani vojni portal Bulgarian Military.
U završnoj (terminalnoj) fazi leta ova raketa dostiže hipersoničnu brzinu od šest do sedam maha, dok se penje na visine od šest do čak 50 km.
Takođe ima kvazibalističku putanju, što znači da izvodi manevre čak i u najbržoj fazi leta. To komplikuje praćenje radarom, dok mamci koje ispaljuje dodatno zbunjuju sisteme protivvazdušne odbrane.
Američke obavještajne službe su prvi put potvrdile sposobnost mamaca "Iskandera-M" u martu 2022. godine, navodeći da ovi uređaji, izbačeni iz baze rakete, uključuju ometače za radarske frekvencije i toplotne zamke za obmanjivanje raketa vođenih infracrvenim sistemima.
Ova tehnologija, ranije korišćena samo za interkontinentalne balističke rakete, predstavlja značajan napredak kod sistema kratkog dometa, povećavajući njihovu sposobnost da probiju kroz sofisticiranu odbranu, piše bugarski portal u svojoj analizi.
Iako je "Patriot" stekao slavu tokom Zalivskog rata 1991, kasnija analiza je pokazala da je obarao između 40 i 70 odsto iračkih raketa "Skad", koje su mnogo primitivnije od "Iskandera-M".
Коментари1
Остави коментар