Mi.M. [ Euronews ]

Zamršena situacija pred novu rundu pregovora o Ukrajini

Ove nedjelje predsjednik Amerike Donald Tramp nazvao je ruskog kolegu Vladimira Putina "apsolutno ludim” nakon najžešćih napada na Ukrajinu od početka rata. Rusija smatra da je razlog tome Trampova neinformisanost, a prema saznanjima medija, Moskva će tražiti pismeno obećanje da se NATO neće širiti ka istoku. Sve to predstavlja uvertiru u novu rundu direktnih pregovora koji bi trebalo da se nastave 2. juna.

Od Trampovog najavljenog diplomatskog „blitzkriega” i rješenja rata u Ukrajini za 24 sata, četiri mjeseca nakon njegovog povratka, djeluje da je diplomatska ofanziva sa Zapada ponovo završila u blatu istočnog fronta. Američki predsjednik izrazio je nezadovoljstvo, rekavši da se Vladimir Putin „igra sa vatrom”.

„Predsjednik SAD Donald Tramp kaže mnogo toga. Mi, naravno, sve to pratimo, čitamo i dolazimo do zaključka da Tramp nema dovoljno informacija o tome šta se zaista dešava u kontekstu rusko-ukrajinskog sukoba”, rekao je Juri Ušakov, spoljnopolitički savjetnik predsjednika Rusije.

Moskva je iznijela svoje glavne zahtjeve: pismeno obećanje da se NATO neće širiti ka istoku, ukidanje sankcija i zaštita ruskog stanovništva u Ukrajini. Iako je dogovoren novi sastanak u Istanbulu, Moskva još uvijek nije objavila obećani memorandum o miru. Kritike zbog odugovlačenja se nastavljaju.

„Detaljno smo razgovarali o diplomatskim mogućnostima, kao i o današnjoj situaciji u vezi sa (mirovnim) pregovorima. Svijet već više od nedjelju dana čeka da Rusi završe svoj takozvani memorandum – šta im je potrebno da zaustave ubijanje ljudi. Svi čekaju. Do sada nisu iznijeli ništa novo, već samo ponovo ubacuju svoje stare ultimatume u informativni prostor”, rekao je Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine.

„NATO kišobran je najbolja zaštita”

Konsultant iz oblasti geopolitike i bezbjednosti Nikola Lunić izjavio je za Euronews Srbija, komentarišući najnovija dešavanja i atmosferu pred pregovore, da je Putin u posljednje vrijeme često pominjao „osnovni uzrok problema”, ali da nije jasno precizirao šta je to.

„Ali možemo pretpostaviti, s obzirom na njegove zahtjeve iz 2021. godine, da je to širenje NATO-a. On je u prvoj fazi pregovora nakon Krima tražio da se NATO vrati na granice iz 1997. godine, odnosno prije, sa kompletnom infrastrukturom i trupama. Dakle, prije pada Berlinskog zida i prije ulaska istočnoevropskih zemalja u NATO. Sada ponovo traži pismenu zabranu širenja NATO-a. Šta to znači? To znači da NATO nikada nije dao nikakvu garanciju da se neće širiti. Jer to je isključivo suverena odluka svake zemlje i spada pod nacionalni suverenitet. Samim tim, Rusija takvu garanciju nikada nije imala, a sada želi da je stekne”, objasnio je Lunić.

Kako kaže, zapravo se govori o nekoj vrsti usmenog obećanja.

„Kad pogledamo na koje zemlje se to posebno odnosi, vidimo da ta ideologija ‘ruskog svijeta’, odnosno tzv. ‘ruskog mira’, zapravo predstavlja imperijalnu politiku aktuelnog političkog režima u Moskvi. I ništa više ni manje od toga”, naveo je.

Komentarišući navode Trampovog izaslanika Kita Keloga da on „nekako razumije” stav Moskve, Lunić je istakao i češki odgovor na tu tvrdnju – da na granicama NATO-a i Rusije nikada nije bilo rata.

„Dakle, NATO kišobran je najbolja nacionalna zaštita za svaku državu. Kolektivni bezbjednosni sistem u ovoj eri brzog tehnološkog razvoja jedina je uspješna zaštita za bilo koju zemlju”, rekao je Lunić.

Kada je riječ o predstojećim pregovorima Rusije i Ukrajine 2. juna, Lunić navodi da su tenzije već prisutne nakon prvog sastanka u Istanbulu jer je Rusija bila u obavezi da dostavi memorandum o prekidu vatre ukrajinskoj i turskoj strani prije drugog susreta.

„Oni to ne dostavljaju i smatraju da će 2. juna, kad dođu na razgovore, tada upoznati ukrajinsku delegaciju sa tim memorandumom, kako bi se o njemu pregovaralo na samom sastanku. Međutim, to je neozbiljno, jer i ukrajinska strana mora da ima konsultacije o predloženim rješenjima”, smatra Lunić.

"Taurus” je politički narativ

U međuvremenu, evropski saveznici Ukrajine ne sjede skrštenih ruku. Nakon što su u ime Velike Britanije, Francuske i SAD poručili da više neće biti ograničenja u vezi sa upotrebom raketa dugog dometa, njemački kancelar Fridrih Merc je sa Volodimirom Zelenskim dogovorio zajedničku proizvodnju.

„Mi finansiramo značajan dio Starlink pokrivenosti zemlje. Naši ministri odbrane će potpisati memorandum o razumijevanju u vezi sa nabavkom dalekometnih borbenih sistema koje proizvodi Ukrajina – takozvanih dalekometnih udarnih sredstava. Na njih neće postojati ograničenja dometa. Ukrajina će moći da se u potpunosti brani, uključujući i protiv vojnih ciljeva van svoje teritorije”, poručio je Fridrih Merc.

Komentarišući ova dešavanja, Lunić navodi da je „Taurus” zapravo politički narativ. Radi se o moćnim krstarećim raketama dometa 500 kilometara sa velikom moći proboja, ali da je njihova proizvodnja u Njemačkoj trenutno na nivou jedne do dvije rakete mjesečno.

„I oni u svojim zalihama nemaju mogućnost da ih izvoze u Ukrajinu. Osim toga, kancelar Merc ima probleme u vladajućoj koaliciji kada je riječ o izvozu raketa Taurus. Zato je vjerovatno pribjegao pragmatičnom rješenju – saradnji između odbrambene industrije Njemačke i Ukrajine. Ukrajina je trenutno, na osnovu naučenih lekcija, razvila veoma jaku odbrambenu industriju sa najnovijim rješenjima, pa tako proizvode čak i dronove sa optičkim vlaknima i sl.”, rekao je Lunić.

Zašto Tramp ne uvodi nove sankcije Rusiji?

Za to vrijeme, Donald Tramp – bez Ilona Maska, carina i faktora iznenađenja – ne djeluje tako opasno. Za razliku od Brisela, ne želi da uvede nove sankcije Rusiji.

"Jedini razlog je to što, ako mislim da sam blizu postizanja dogovora, ne želim da to upropastim takvim potezom. Da vam kažem, ja sam mnogo oštriji od ljudi o kojima govorite. Ali morate znati kada to treba da se upotrijebi. Ako mislim da bi to moglo da ugrozi dogovor… Ovo nije moj rat. Ovo je Bajdenov rat, rat Zelenskog i Putinov rat. Ovo nije Trampov rat”, poručio je predsjednik SAD.

Nikola Lunić podsjeća da je Tramp više puta pominjao čuvene „dvije nedjelje” koje sada novinari i analitičari spominju u karikaturalnom kontekstu.

„Da li će Tramp zaista nešto uvesti? Djeluje mi da Sjedinjene Američke Države u ovom trenutku žele da zadrže taj takozvani ambivalentni odnos. S jedne strane, da budu uključene, ali da ne budu direktno konfrontirane sa Rusijom. S druge strane, da eventualno kroz mirovno rješenje otvore prostor za saradnju sa Rusijom”, rekao je.

Naglašava i da Amerika percipira Kinu kao najvećeg neprijatelja, te da bi, u skladu s tim, voljeli da imaju Rusiju kao saveznika protiv Kine u budućim geopolitičkim okolnostima.