A.M.

Spajić: O robnim rezervama početkom aprila na Vladi

Premijer Milojko Spajić najavio je formiranje robnih, ali i stabilizacionih rezervi koje će pomoći malim trgovcima da budu konkurentniji prema većim objektima. Spajić najavljuje i 20 odsto manje ugovora o djelu do kraja godine...Od naplate PDV-a očekuje oko milijardu 400 miliona eura prihoda što je, kako je kazao, tri puta više nego 2020-te. U intervjuu za TVCG komentarisao je i bojkot trgovačkih lanaca.

"Država je ograničila marže za ogroman broj proizvoda. Naišli smo na brojne načine na koje se trgovci dovijaju s cijenama, i lično sam podržao bojkot. Građani su u pravu, i potpuno se saosjećam sa njima. Ali ne živimo u komunizmu gdje je država mogla da direktno reaguje. Reagovali smo onako kako smo mogli. Možemo još da odradimo robne rezerve i stabilizacione rezerve. Prvu verziju robnih rezervi imaćemo početkom aprila na Vladi", najavio je Spajić.

Kaže da bi se na taj način, i uz stabilizacione rezerve, moglo doći do dugoročnog rješenja.

Stabilizacione rezerve podrazumijevaju da, kako je pojasnio, veleprodajne cijene ne budu neka osnova na kojoj će neko da prikaže vrlo male marže. Kaže da će pomoći da budu mali trgovci konkurentniji sa velikim trgovcima.

"Potpuno smo svjesni da su cijene 2023. godine otišle u nebesa. Zaustavili smo rast, i od septembra 2024. imamo stabilizaciju cijena. I dalje nijesmo zadovoljni cijenama, niti odnosima trgovaca. Nama je opseg djelovanja ograničen, i moramo da poštujemo evropsko zakonodavstvo. Evo u u EU protestuju. Mi ne možemo da djelujemo kao SFRJ", naveo je Spajić.

Ponavlja da će država uraditi sve što je u njenoj moći i u okviru evropskog zakonodavstva.

U osvrtu na današnje usvajanje budžeta, naglašava da je budžet sam po sebi tehnička stvar i tako bi trebalo da se posmatra.

"Međutim, on sadrži i politike izvršne vlasti i skupštinske većine, pa vidimo neke obrise kako ta ekonomska politika Vlade izgleda u praksi. Highlight je i odluka o srazmjernim penzijama. Kroz ES2 imali smo značajno povećanje penzija penzionerima kojima one nijesu povećane u januaru 2024. godine. Ponosan sam što su penzije u Crnoj Gori među najvećima u regionu. Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte", naveo je Spajić.

Premijer navodi da oko milijardu i 400 miliona eura iznosi naplata PDV-a, što je tri puta više nego što smo naplaćivali 2020. godine.

"To je činjenica koja pokazuje koliko je bitno ko upravlja procesima. Vidite koliko smo napredovali kao država – disciplina je porasla. Kada je riječ o PDV-u, mjerili smo standardnu varijaciju, odnosno volatilnost, i PDV je najpouzdaniji izvor prihoda i najmanje volatilan", istakao je Spajić.

On kaže da smo mi imali društvo u kojem nije postojao ekonomski pravac, a sada, kako kaže, postoji.

"Osim eksterne potrošnje, na koju treba polako da se prebacujemo, imamo i domaću potrošnju koja je na nikad višem nivou", naveo je Spajić.

"To je povezano sa rastom plata i penzija", istakao je Spajić.

Kaže da mi imamo i doprinose koji su jednaki kao 2020. Smanjen je, kako kaže, i dug po BDP-u.

"Povećan nam je i kreditni rejting. Imamo neke najave i daljeg povećanja, a to se ne dešava država koje su u bilo kakvoj fiskalnoj opasnosti", istakao je Spajić.

Naveo je da je inflacija najniža u poslednje tri godine.

"Mi moramo empirijski stvari da gledamo. EK i MMF kažu da ES1 nije uzrokovala inflaciju. Jako je bitno da vidimo šta se desilo. ES1 nije podigla inflaciju. Podigao se realan rast zarada. 2022. standard građana je značajno porastao. U 2023. godini došlo je do pada standarda građana, ali se on povećao 2024. godine", istakao je Spajić.

Tvrdi da nikada u istoriji Crne Gore realni rast zarada nije bio preko dva odsto, osim od 2022. do 2024. godine.

"Za mandata ove vlade realni rast zarada biće preko 2 odsto", naveo je Spajić.

Naveo je da u Crnoj Gori imamo jednu oligopoliju, i "bolesno tržište". 

"Mi smo maksimalno ubrzali LIdl, ali njima treba 2-3 godine da sve završe", naveo je Spajić i pozvao Agenciju da provjerava oligopolske angažmane.

Obećava da će kao izvršna vlast uraditi sve da smanji pritisak na građane.

"Cijena zavisi od konkurencije, oligopolije, od marži, od infrastrukture...Vrlo teško je i dovesti robu u Crnu Goru. Nemamo saobraćajnu infrastrukturu, nemamo autoputeve...", istakao je premijer.

O penzijama...

"Poslije povećanja u januaru prošle godine, kada je minimalna penzija povećana na 450 eura, mi smo imali prosjek zarada od 509 eura. Mi ćemo izvjesno krajem februara ove godine imati prosjek od 560 eura", istakao je Spajić. 

Navodi da Hrvatska ima prosječnu penziju 510 eura, a mi smo, kako kaže, "ispred Hrvatske".

Demantovao je informaciju da će doći do povećanja plate funkcionerima, dok se ne uradi analiza.

Spajić najavljuje i 20 odsto manje ugovora o djelu do kraja godine.

"Zamrznućemo i nova zapošljavanja u centralnoj vlasti. Ali jako je teško otpustiti 20 odsto radnika iz centralne uprave. Ali naći ćemo način da otpustimo 20 odsto ljudi u državnoj upravi. To su ljudi koji ne rade, ne dolaze na posao, ne odgovaraju potrebama ni građana ni privrede", naveo je Spajić.

Kaže da je došlo do redukcije broja zaposlenih. 

"Mi polako smanjujemo broj zaposlenih, ali ove godine ćemo brutalno krenuti u tu borbu", istakao je premijer.

Kaže da su naši ljudi nepismeni tehnološki, i da će kroz program Iskra, građani moći da se poslije tromjesečne obuke zaposle na konkurentnim mjestima sa visokim zaradama.

Nastavak gradnje auto-puta otvara sjever

Kada je riječ o izradi druge dionice auto-puta Mateševo - Andrijevica, kaže da je došlo do izmjene trase u selu Kralje, te da će se ići direktno na glavni tender do kraja mjeseca.

"Ta dionica otvara istorijski izolovan region Crne Gore. Taj kraj je fizički odsječen bio od ostatka Crne Gore", naveo je Spajić.

Kaže da nastavak gradnje auto-puta otvara sjever.

Govoreći o zahtjevima neformalne grupe studenata "Kamo Śutra?” koji traže smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića, Spajić ponavlja da će se raditi evaluacija svih ministara u Vladi Crne Gore, o čemu će informisati javnost.

Na kriminal potreban odgovor cijele države 

U osvrtu na današnj sjedniciu Savjeta za nacionalnu bezbjednost, Spajić kaže da je bila veoma konstruktivna.

"Bilo je riječi o dopuni Nacionalne strategije bezbjednosti u dijelu političkog uticaja organizovanog kriminala i proglašavanju transnacionalnih kartela za šverc droge terorističkim organizacijama, po uzoru na SAD. Sve će biti u skladu sa evropskim zakonodavstvom. Procijenili smo da postoji potreba i da su društvo i cijela država ugroženi od ovakvih organizacija te da je potreban odlučan odgovor cijele države", istakao je Spajić.