M.M.Lj. [ VOA/Klix ]

Sirijski lider najduže odolijevao

Pad Asada znači i konačni kraj ere Arapskog proljeća

Pad Bašara Al Asada osim što predstavlja kraj ere vladavine ove porodice Sirijom, ujedno i predstavlja kraj ere vladara koji su obilježili početak procesa koji je nazvan Arapsko proljeće.

Svi bliskoistočni vladari koje su demonstranti Arapskog proljeća 2011. nazvali "diktatorima" sada su i zvanično postali prošlost. U talasu koji je krenuo sa sjevera Afrike, redom su padali Zine El Abidine Ben Ali u Tunisu, Hosni Mubarak u Egiptu, Muamer Gadafi u Libiji.

Iako se očekivalo kako će u istom ciklusu pasti i Bašar Al Asad, to se 2011. nije dogodilo, a umjesto pada Asada, Sirija je od te godine postala žrtva unutarnjih sukoba u kojima su učestvovali ISIL, proturska opozicija, a kasnije i islamističke grupe kao Hajat Tahrir al Šam. Sukob je sve do danas uključivao i Kurde te brojne međunarodne snage koje su zastupale određene interese.

"Od svih meta demonstranata, preživio je samo bahreinski kralj Hamad, dijelom zato što je na čelu zaljevske arapske monarhije, a ne 'revolucionarne republike' kao ostale, ali i zato što je prihvatio neke od reformi koje su predložili međunarodni pravnici.

“Mogao sam ići putem Sirije, ali umjesto toga sam poslušao njihove zahtjeve", prenosi BBC riječi Hamada.

Jedno je jasno,  vladavina Asada zauvijek je završena u Siriji, a s tim činom i veliko poglavlje u istoriji Bliskog istoka.

Karte nakon ovoga će biti drugačije podijeljene, a tek će se vidjeti ko će u novom odnosu snaga za sebe izvući najbolju poziciju.

Pred Sirijom i dalje težak period

Kada slavlje utihne, novi lideri suočiće se sa teškim zadatkom stabilizacije podijeljene zemlje, u kojoj djeluje više grupa. Siriji su takođe potrebne milijarde dolara pomoći i investicije za obnovu.

Jedan od mogućih izazova mogao bi da bude ponovni uspon Islamske države koja je, tokom vrhunca svoje moći, zavela teror u velikim djelovima Sirije i Iraka prije nego što ju je porazila koalicija predvođena Amerikom.

Koliko se situacija brzo mijenja u zemlji pokazuje i upad sirijskih pobunjenika u iransku ambasadu, prenijeli su iranski mediji.

Hezbolah, čije sjedište je u Libanu i koji je godinama pružao ključnu pomoć Asadu, u subotu je povukao sve snage iz Sirije dok su se pobunjenici približavali Damasku, rekla su u nedjelju dva libanska bezbjednosna izvora Rojtersu.

Asad, koji se nije obraćao javnosti od iznenadnog napredovanja pobunjenika prije nedjelju dana, rano u nedjelju je poletio iz Damaska, rekla su dva visoka vojna zvaničnika za Rojters.

Mediji u Siriji navode da su Bašar al Asad i njegova porodica u Moskvi i Rusija im daje azil.

Sirijski pobunjenici saopštili su da rade na prenosu vlasti na privremeno vladajuće tijelo koje će imati puna ovlašćenja.

"Velika sirijska revolucija se iz faze borbe da se zbaci Asadov režim prebacila na borbu da se zajedno gradi Sirija koja dolikuje žrtvi svojih građana", navodi se u saopštenju.

Dok su Sirijci slavili, premijer Mohamed Gazi al-Džalali pozvao je na održavanje slobodnih izbora.

Džalali je rekao da je razgovarao sa Golanijem o periodu tranzicije, što predstavlja izuzetan trenutak u naporima da se utvrdi politička budućnost Sirije.

Asadov režim pao je poslije promjene ravnoteže moći na Bliskom istoku, nakon što su izraelske snage tokom protekla dva mjeseca ubile veliki broj lidera Hezbolaha.

Rusija, snažan Asadov saveznik, intervenisala je 2015. godine da bi mu pomogla tokom građanskog rata. Međutim, sama je uvučena u rat u Ukrajini.

Sirijski građanski rat, koji je izbio 2011. godine poslije pobune protiv Asadove vladavine, doveo je do intervencije niza spoljnih sila, otvorio prostor za djelovanje džihadista koji su planirali napade širom svijeta, dok su milioni izbjeglica pobjegli u susjedne zemlje.

Na frontovima je bilo mirno godinama. Međutim, krajem novembra islamisti nekada povezani sa al-Kaidom iznenada su krenuli u novu ofanzivu.

Zapadne vlade, koje su godinama odbacivale Asadovu vladavinu, sada moraju da odluče kako će komunicirati sa novom administracijom u kojoj će uticaj imati Golanijeva grupa Hajat Tahrir al-Šam (HTS), koja je globalno označena kao teroristička.

SAD će i dalje biti prisutne u istočnoj Siriji i preduzeće neophodne mjere da spriječe novi uspon Islamske države, rekao je u nedelju zamjenik pomoćnika sekretara za odbranu, zadužen za Bliski istok Danijel Šapiro.

Turski šef diplomatije Hakan Fidan rekao je da se "terorističkim organizacijama" ne smije dozvoliti da iskoriste situaciju u Siriji i pozvao na oprez.

HTS, koji je predvodio napredovanje pobunjenika širom zapadne Sirije, bio je ogranak al-Kaide dok vođa grupe Golani nije prekinuo veze sa džihadistima 2016. godine.

HTS je najsnažnija pobunjenička grupa u Siriji i neki Sirijci strahuju da bi mogla da uvede ekstremnu islamističku vladavinu.