M.V./P.R./M.L.B. [ Agencije ]

predsjednička trka

UŽIVO: Izbori u Americi, svijet čeka rezultate

Građani Sjedinjenih Američkih Država biraju predsjednika. Kandidati za četverogodišnji mandat u Bijeloj kući su aktuelna potpredsjednica i kandidatkinja demokrata Kamala Harris (60) i bivši američki predsjednik i republikanski kandidat Donald Tramp (78). Analitičari ocjenjuju da bi 60. izbori, čiji ishod iščekuje cijela planeta, mogli biti presudni za američku politiku. Oko 80 miliona Amerikanaca već je glasalo ranije, ili poštom, a pratiće se posebno rezultati glasanja u sedam ključnih država – Nevadi, Arizoni, Džordžiji, Sjevernoj Karolini, Viskonsinu, Mičigenu i – prije svih – Pensilvaniji.

Počelo je zatvaranje biračkih mjesta u SAD-u, a prva su zatvorena u Indijani i Kentakiju.

Za pobjedu na predsjedničkim izborima 2024. godine potrebno je najmanje 270 elektorskih glasova. Na osnovu prvih procjena, Tramp ima 95 elektorskih glasova, Haris 35. 

Kako javlja CNN, Tramp pobjeđuje u Alabami, Tenesiju, Misuriju, Oklahomi i na Floridi. 

S druge strane, Haris pobjeđuje u Merilendu, Masačusetsu i Distriktu Kolumbija. 

Tramp će osvojiti Zapadnu Virdžiniju, projektuje CNN.

U pitanju su četiri elektorska glasa u Zapadnoj Virdžiniji. 

Prema izvještaju Vašington Posta (WP), Tramp vodi u Džordžiji i na Floridi. Prednost ima i u Južnoj Karolini. Međutim, to su tek početni procenti. 

Za Kentaki su objavljeni prvi rezultati, prema kojima Donald Tramp vodi u trci za predsjednika SAD-a. Slično je i u Indijani. To je prenijela agencija Asošijated Pres. Prema tom izvoru, Kamala Haris ima većinu u državi Vermont. 

Podatak za Kentaki nije iznenađujući, s obzirom da je Tramp osvojio ovu državu i na izborima 2020. godine, prenose agencije.  

Odluka o predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama, iako tehnički zavisi od glasova svih birača, u velikoj mjeri će zavisiti od ishoda u samo sedam ključnih saveznih država. Uprkos činjenici da više od 240 miliona Amerikanaca ima pravo da glasa, mali broj država će zaista presuditi o tome ko će preuzeti Bijelu kuću – da li će to biti aktuelna potpredsjednica Kamala Haris ili bivši predsjednik Donald Tramp. Ove države, poznate kao "swing states“, one u kojima se političke preferencije često mijenjaju, i one će vjerovatno igrati ključnu ulogu u odlučivanju predsjedničke trke 2024. godine.

Sedam ključnih država

Iako se rezultati u većini država mogu predvidjeti na osnovu tradicionalnih preferencija birača, fokus kandidata usmjeren je na nekoliko država koje redovno mijenjaju svoju političku naklonost. Ove države su ključne za osvajanje potrebnih elektorskih glasova.

Arizona

Arizona je 2020. godine glasala za Dzozefa Bajdena sa razlikom od samo 0,3 procentna poena, što je bio prvi put od 1996. da je jedan demokratski kandidat osvojio ovu državu. Na ovim izborima, pitanja poput prava na abortus i imigracije biće presudna. Oko četvrtina birača u Arizoni su Latinoamerikanci, grupa koja je u velikoj mjeri podržavala Bajdena, ali nedavne ankete pokazuju da Haris ne uživa istu podršku među Hispanoamerikancima kao što je to bio slučaj s Bajdenom, prenosi Nova.rs. 

Džordžija

Pobjeda Bajdena u Džordžiji 2020. godine bila je istorijska jer je to bio prvi put da je jedan demokrata osvojio ovu državu još od Bila Klintona 1992. godine. Tramp je nakon toga uložio velike napore da ospori rezultate izbora, posebno kroz čuveni telefonski poziv državnom sekretaru Džordžije, Bred Rafenspergeru, tražeći da se "pronađe“ 11.780 glasova. Afroamerički birači odigrali su ključnu ulogu u Bajdenovoj pobjedi, a Harisina kampanja nastoji da ponovo pridobije ovu grupu, iako ankete pokazuju blagi porast podrške Trampu među crnim glasačima.

Mičigen

Mičigen, nekada sigurna država za demokrate, postala je neizvjesna u poslednje dvije predsjedničke trke, prvo birajući Trampa 2016. godine, a zatim Bajdena 2020. godine. Radnička klasa i birači iz industrijskih oblasti igraju presudnu ulogu u Mičigenu, dok je prisustvo arapsko-američke zajednice značajno, posebno u gradovima poput Dirborna. Pitanje izraelsko-palestinskih odnosa moglo bi da postane problematično za Haris, s obzirom na nepodijeljenu podršku demokrata Izraelu.

Nevada

Nevada je na poslednjih pet izbora oscilirala, ali je u dva prethodna ciklusa bila na strani demokrata. Ekonomska pitanja su ključna za glasače u Nevadi, gdje stopa nezaposlenosti iznosi 5,4 odsto, što je najviša stopa u zemlji. U Las Vegasu, stopa je još viša – 6,7 odsto. Iako republikanci tradicionalno imaju prednost kada su u pitanju ekonomske teme, neka istraživanja pokazuju da birači u Nevadi više vjeruju Haris nego Trampu u rješavanju ekonomskih izazova.

Sjeverna Karolina

Sjeverna Karolina se generalno smatra republikanskom državom, ali je Barak Obama uspio da je osvoji 2008. godine. Tramp je pobijedio 2020. godine, ali sa malom razlikom od 1,3 procentna poena. Neodlučni birači, koji čine 36 odsto populacije, čine predviđanja za 2024. godinu veoma komplikovanim. Haris je tokom godine posjetila Severnu Karolinu više puta, čime je pokazala da demokrate ozbiljno shvataju mogućnost pobjede u ovoj ključnoj državi.

Pensilvanija

Sa svojih 19 elektora, Pensilvanija je najveća neizvjesna država i ključna za obje strane. Tramp je osvojio ovu državu 2016. godine, ali je Bajden uspio da je povrati za demokrate četiri godine kasnije, dijelom zahvaljujući svom porijeklu iz pensilvanijskog grada Skrentona. Pravo na abortus, ekonomija i imigracija su ključne teme u ovoj državi, koja bi mogla odrediti ishod izbora.

Viskonsin

Viskonsin je još jedna država koja je nekada bila pouzdano demokratska, ali je prešla na Trampovu stranu 2016. godine. Bajden je uspio da vrati Viskonsin 2020. godine, ali s veoma malom razlikom. I demokrate i republikanci vide ovu državu kao ključnu, a Trampova kampanja je fokusirana na osvajanje njenih elektorskih glasova.

Uslovi za kandidaturu

Da bi se neko kandidovao za predsjednika Amerike mora da bude stariji od 35 godina, rođen kao Amerikanac i da u toj zemlji živi posljednjih 14 godina.

Donald Džon Tramp ima 78 godina. Rođen je 14. juna 1946. godine u Njujorku. Uz Džozefa Bajdena, najstariji je predsjednik SAD.

Trampov otac, Fred, bio je uspješan trgovac nekretninama, što je navelo Donalda da se uključi u porodični biznis.

Tramp je diplomirao ekonomiju na Univerzitetu Pensilvanije 1968. godine, a tokom sedamdesetih je preuzeo porodičnu kompaniju i proširio poslovanje kupovinom luksuznih nekretnina na Menhetnu, poput Tramp kule.

Popularnost je stekao tokom devedesetih, a medijski je zapažen i kao producent i voditelj rijaliti šoua "Šegrt", koji se emitovao od 2004. do 2015. godine.

Kao kandidat Republikanske stranke, izabran je za 45. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država 2016. godine, pobijedivši Hilari Klinton. Sprovodio je politiku "Amerika na prvom mjestu", fokusirajući se na trgovinske sporazume i imigracionu reformu.

Tramp je 2020. izgubio na izborima od Džozefa Bajdena, ali nije priznao poraz i nije došao na inauguraciju nasljednika, suprotno običajima. Štaviše, sudi mu se za navodno podsticanje nemira u Vašingtonu 6. januara 2021. godine, kao i za nepoštovanje Ustava i izbornih zakona, nedolično ponašanje i seksualno uznemiravanje.

Iako se vjerovalo da je njegova karijera okončana odlaskom iz Bijele kuće, Tramp se vratio u trku i bez većih problema osvojio republikansku nominaciju za predstojeće izbore.

Kampanju za aktuelne izbore obilježio je atentat 13. jula u Pensilvaniji, kada je jedan posjetilac skupa ubijen, a Tramp lakše ranjen, dok je policija ubila atentatora. Sumnja se da je još jedan takav napad u posljednjem trenutku spriječen u septembru, u Teksasu.

Oženjen je Melanijom Tramp i ima petoro dece iz tri braka.

Kamala Haris – "kec iz rukava" demokrata

Iako je dugo u politici, bila je savezna senatorka i aktuelna je potpredsjednica SAD, Kamala Haris do prije par mjeseci nije bila ime koje Amerikanci lako prepoznaju.

Kada je u julu Džozef Bajden odustao od kandidature i predložio da ga zamijeni Harisova, najveći posao njene kampanje bio je da je birači upoznaju.

Kamala Haris ima 60 godina, rođena je 20. oktobra 1964. godine u Ouklandu, u Kaliforniji.

Njena majka, Šjamala Gopalan, bila je naučnica porijeklom iz Indije, a otac, Donald Haris, profesor ekonomije sa Jamajke. Zbog toga se smatra pripadnicom i azijskoameričke i afroameričke manjine.

Diplomirala je pravo na Univerzitetu Hauard i Pravnom koledžu Univerziteta Kalifornije u Hejstingsu.

Karijeru je započela kao zamjenica okružnog tužioca u okrugu Alameda, a 2003. godine postala je okružni tužilac San Franciska. Godine 2010. izabrana je za državnog tužioca Kalifornije, postavši prva žena i prva osoba afroameričkog i azijskog porijekla na toj poziciji.

Kao senatorka Kalifornije od 2017. do 2021. godine, zalagala se za reformu krivičnog pravosuđa i zdravstvenu zaštitu.

U januaru 2021. postala je 49. potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država, prva žena i prva osoba afroameričkog i azijskog porijekla na toj funkciji.

Tokom kampanje, koju je preuzela od Bajdena, fokusirala se na pitanja socijalne pravde, prava žena i imigracionu reformu.

Udata je za advokata Daglasa Emhofa od 2014. godine i maćeha je njegovoj djeci iz prethodnog braka.

Elektorski koledž – glasnik američkih birača

Predsjednika i potpredsjednika Sjedinjenih Američkih Država ne biraju građani neposredno, već svojim glasom biraju elektore u matičnoj državi, koji se potom izjašnjavaju o kandidatima u prijestonicama tih saveznih država, obrazajući instituciju Elektorskog koledža.

Zapravo, kada američki građanin glasa, on poručuje predstavnicima svoje savezne države, odnosno delegatima, za koga treba da glasaju.

Pobjednik je kandidat koji osvoji 270 elektorskih glasova od ukupno 538. Svaka savezna država ima određeni broj elektorskih glasova, proporcionalan broju njenih članova u Kongresu – kongresmena i senatora. Donji prag su dva senatora i jedan kongresmen iz svake savezne države.

Kandidat koji dobije većinu glasova u određenoj državi obično osvaja sve elektorske glasove te države, osim u slučaju Mejna i Nebraske, gdje elektori mogu biti podijeljeni.

Predsjednik, tako, može da postane i neko ko dobije manje glasova ukupno, što se dogodilo 2016. godine kada je Tramp pobijedio Hilari Klinton.

Istorija SAD pamti takvu pobjedu i Džordža Buša mlađeg nad Alom Gorom 2000. godine.

Pobjednik je onaj kandidat koji prvi dođe do 270 elektorskih glasova

Kada se utvrde glasovi novembarskih izbora, oni se prenose na elektore koji poslije izbora odlaze u Vašington, gdje se, formalno, bira predsjednik.

Elektori imaju nepisanu obavezu da poštuju volju građana, ali se događalo da su pojedini elektori kroz istoriju kršili pravilo, iako takvi presedani nikada nisu uticali na sam ishod izbora.

Ako nijedan kandidat ne osvoji potrebnih 270 elektorskih glasova, Predstavnički dom bira predsjednika među tri kandidata s najviše elektorskih glasova.

To se dogodilo dva puta. Najprije je 1800. godine tako izabran Tomas Džeferson, a potom i 1824, kada je između četiri kandidata izabran Džon Kvinsi Adams, koji je i inače osvojio više glasova od ostalih.

Istorijski, većina država je tradicionalno opredijeljena za jednu od stranaka, pa se kampanja fokusira na nekoliko kolebljivih država (swing states), gdje ishod glasanja nije očekivan.

Za razliku od, na primjer, Kalifornije gdje obično pobjeđuju demokrate ili Teksasa koji je uobičajeno republikanski, kolebljive države mijenjaju raspoloženje i mogu preći s jedne strane na drugu.

Moguće je i da još neka od 50 saveznih država promijeni stranu i stranačku boju, ali ankete govore da su izbori u ovih sedam najneizvjesniji.

Poseban izazov je takozvano rano glasanje i glasanje poštom, na šta se na ovim izborima odlučilo skoro 80 miliona stanovnika.

Budući da su na tekućim izborima ranije i glasanje poštom izuzetno popularni, moglo bi da se oduži objavljivanje rezultata, zato što u državama brojanje počinje po zatvaranju birališta, što je slučaj i sa Pensilvanijom, ključnoj među kolebeljivim državama.