Paunović: Budžet socijalno odgovoran; Vuković: Iz predloga jasno da Vladi odgovara inflacija

Direktor Direktorata za budžet u Ministarstvu finansija Bojan Paunović istakao je u emisiji "Okvir" da je budžet za 2026. socijalo odgovoran, ali i razvojni. Napomenuo je da nije planiran iznos za obeštećenje radnika u drvopreradi jer se ne zna tačan iznos, te da Ministarstvo nije konsultovano kada se donosio taj zakon. Ekonomski analitičar Miloš Vuković smatra da će deficit budžeta samo rasti, te da planirani budžet pokazuje da Vladi odgovara inflacija, jer je to jedini način da se isfinasiraju sve nastale obaveze. Poslanik URA-e Miloš Konatar je naveo da je budžet za iduću godinu posljedica loše fiskalne strategije kako bi se ispunila neka bilbord obećanja.

Direktor Direktorata za budžet u Ministarstvu finansija Bojan Paunović istakao da je budžet za 2026. socijalo odgovoran, ali i razvojni, jer je kapitalni budžet veći za 26 miliona eura. Vodilo se računa i o diskrecionim troškovima koji će biti manji.

Paunović je naglasio da partije nijesu uticale na kreiranje budžeta, niti na njegov rad od kako je na toj poziciji.

"Političkog uticaja nema, a možemo očekivati aktivnu raspravu u parlamentu i inicijative ka doradi budžeta. Sredstva se opredjeljuju namjenski na osnovu programa ministarstava. Što se tiče umanjenja ukupnih budžetskih sredstava, ključni razlog je što u narednoj godini imamo manju otplatu duga. Ove godine je bio oko 800 miliona eura, iduće je to na nivou od oko 380 miliona", objasnio je Paunović.

Ekonomski analitičar Miloš Vuković iz Fidelity consultinga je kazao da se ovaj budžet može okarakterisati kao inflatorni kojim Vlada reketira građane. Prihodi su porasli za 200 miliona, a 180 se raspoređuje za potrošnju, a svega 20 miliona u kapitalni budžet.

"To govori da Vladi odgovara inflacija i jedini način da se isfinasiraju sve nastale obaveze. PDV čini pola ukupnih prihoda budžeta, akcize još nekih 15 odsto, što znači da dvije trećine budžeta zavise od inflacije i što je ona veća državi na papiru bolje, ali sve što građanima nije dobro nije dobro ni državi. Glavni pobjednici su država i kupni kapital koji već bilježi rekordne profite", naglasio je Vuković.

On je naveo da je Monstat objavio u julu podatke da je nejednakost u društvu u 2024. veća, što znači da uprkos povećanju plata i penzija redistribucija vrijednosti je na štetu onih koji imaju najmanje. Kapitalni budžet, kaže, uporno pada proteklih nekoliko godina.

"U ovom predlogu budžeta nije stavljena stavka za obeštećenje bivših radnika u drvopreradi i šumarstvu, iako su projekcije bile oko šest miliona, a mislim da je trebalo uvrstiti, jer ćemo sjutra imati tužbe tih radnika koji će tražiti i kamatu, a u Zakonu stoji da se isplata mora izvršiti u 2026. Što se tiče smanjenja nekih stavki, to je tačno, ali su se povaćali troškovi za konsultantske usluge i projekte, sa 46 na 50 miliona eura, izrada i održavanje softvera sa 33 na 40 miliona, kamate za 15 miliona više", ističe Vuković.

Dodaje i da smanjenja od 8 odsto ili milion i trista u odnosu na 2025. po osnovu ugovora o djelu treba uzeti sa rezervom, jer se uvijek dešavaju prekoračenja i da će se teško završiti godina, a da se ne uradi rebalans budžeta, a očekuju nas i zaduženja od 300 do 500 miliona eura.

Vuković ističe da su projekcije da će inflacije biti iduće godine, te da će doći i do povećanja cijene električne energije, PDV na zemljište će rasti i porez na dobit, što će sve uticati na povećanje cijena.

Direktor Direktorata za markoekonomske i fiskalne analize i projekcije Miloš Mišković je naveo da je ključna pretpostavka da je infacija u silaznom trendu, na nivou od tri procenta i to su projekcije svih međunarodnih institucija.

"Fiskalnom strategijom Vlada se opredijelila da umanji poreska opterećenja rada i nadomjesti prihode budžeta koji se javljaju zbog toga. Naplata PDV i akciza upotpunosti kompezuju pad po osnovu ovih prihoda. Imamo značajan rast i drugih poreza. Povećanja poreza na građevinsko zemljište kojem se mora pristupiti zbog usklađivanja sa EU, imaće izrazito mali fiskalni efekat", naglasio je Mišković.

Miloš Konatar poslanik GP URA kaže da nema mnogo dobrog u predlogu budžeta. On je posljedica usvajanja fiskalne staregije 2024. da bi se ispunila neka bilbord obećanja.

"Mi budžetom za 2026. nećemo kreirati i podsticati ekonomsku aktivnost već ćemo se truditi da pokrijemo i zakrpimo rupe koje nas čekaju. Budžet je manji za 250 miliona eura. Kada smo usvajali fiskalnu strategiju rečeno je da ćemo imati kompezatorne mjere u odnosu na doprinose Fonda PIO, ali izvještaj MMF govori da te mjere nijesu pokrile gubitak tog poreza. Da smo strateški razmišljali i da smo imali veću ekonomsku aktivnost taj dio novca bi išao u nove projekte", kazao je Konatar.

I on je podsjetio na to da nema novca za isplatu radnika drvorerade i šumarstva koji moraju biti po zakonu obeštećeni u 2026.

"Deficit fonda PIO je 460 miliona eura, a pokušava se predstaviti jedna vrsta manipulacije da je Fond isto što i neki direktorat u Ministarstvu, a nije, fondovi koji imaju imovinu. Građani su uvjeravani i da će biti novca za ljekove, pa nije bilo ljekova. Ne možemo reći da će se sve sigurno isplaćivati, šta ako se donese zakon da se umanje penzije kao što je to uradila Grčka da se ne bi bankrotirali. Ne možete da trošite više novca nego što imamo, a mi smo to počeli da radimo i to nam je rekao MMF", kazao je Konatar.

Vuković je dodao da se mi zadužujemo da plaćamo kamate na dugove, primarni deficit budžeta postoji. Računa da će deficit biti veći do tri odsto i da će se ući u proceduru prekomjernog deficita, jer nije ubačen trošak od 100 miliona za radnike drvoprerade, koji kada se ubaci deficit će biti 400 miliona eura.

Paunović: Obeštećenje radnika u drvopreradi i šumarstvu nije planirano, jer se ne zna tačan iznos

Paunović je odgovorio da ta sredstva nijesu ukalkulisana u budžet, jer komisija još razmatra pristigle zahtjeve i nijesu imali tačan iznos koji treba da se isplati, a može biti od šest do 100 miliona. Kada se taj posao završi onda će se, kako je kazao, utvrditi i dinamika isplate, a misli da ona nije obavezna za 2026. Tih šest miliona o kojima se govori, kako je istakao, uvijek mogu da se pokriju iz tekućeg budžeta. Naglasio je i da niko nije konsultovao Ministarstvo finasija kada je taj zakon donošen.

Konatar je odgovorio da je obavezno da se taj novac isplati, jer su na skupštinskim tijelima utvrdili zakon da isplata mora da počne od 1. januara i da bude završena do kraja 2026. i da je na tome insistirala parlamentarna većina.