Veting u pravosuđu: Bez političkog revanšizma i uz mišljenje Evropske komisije

Veting u pravosuđu prepoznat je kao neophodan proces za jačanje integriteta i povjerenja u sudski sistem Crne Gore saglasni su gosti emisije "Naglas". Međutim, sagovornici u emisiji saglasni su se da postupak mora biti sproveden u skladu sa Ustavom, zakonima i uz podršku Evropske komisije, bez brzopletih ili politički motivisanih odluka.

U emisiji je pokrenuto pitanje da li postoji mogućnost za brzi proces vetinga u pravosuđu, na šta je Darko Dragović, poslanik Pokreta Evropa sad (PES), odgovorio da Nacrt zakona o spoljnoj procjeni integriteta može biti dobra osnova za ovaj postupak.

„Mislim da Nacrt zakona o spoljnoj procjeni integriteta nosilaca sudske i tužilačke funkcije može biti dobra polazna osnova za budući postupak vetinga u pravosuđu“, kazao je Dragović.

Istakao je da postupak vetinga mora biti u granicama Ustava i zakona.

Dragović je upozorio da se bez mišljenja Evropske komisije ne smiju donositi brzopleti zaključci.

„Smatram da izvršna vlast neće raditi bez mišljenja EK, jer ulaziti sada brzo u veting – nije to potrebno. Za bilo koji postupak ne smijemo imati instant rješenja, već moramo da imamo mišljenje EK. Kad smo pri kraju sa pregovorima, ne smijemo imati instant rješenja“, istakao je Dragović. 

Prema njegovim riječima, važno je da veting ne ugrozi rad pravosudnih organa i da ostane u skladu sa ustavnim normama.

„Bilo koji način sprovođenja vetinga ne smije dovesti u pitanje rad pravosudnih organa, već taj postupak mora da bude u skladu sa ustavnim odredbama koje definišu status i rad Sudskog savjeta. Konačnu odluku o radno-pravnom statusu sudije i razrješenju može da da Sudski savjet, i to je sada tako po zakonu“, istakao je on. 

Dodatno je pojasnio ulogu nezavisne komisije u tom procesu.

„Definiše se postojanje nezavisne komisije da se utvrde činjenice – da li je nosilac pravosudne funkcije povezan sa mafijom, kakav mu je status, stručne kompetencije i slično. Ta komisija može da utvrdi činjenice, a konačna odluka o statusu sudije je u rukama Sudskog, odnosno Tužilačkog savjeta. Zakon o državnom tužilaštvu i ASK se mora mijenjati, ali predstavljeno ovako da komisija nema konačnu odluku o statusu sudije – smatram ispravnim", rekao je on.

Sa druge strane član Sudskog savjeta, Rade Ćetković, istakao je da Sudski savjet još nije zvanično dobio Nacrt zakona i da je potrebno veće uključivanje.

„Nijesmo nacrt zvanično dobili, a Sudski savjet daje mišljenje na zakone o pravosuđu. Niko nije uključen za sada u to, i to je negativno, jer nacrt nije dovoljno inkluzivan“, istakao je Ćetković. 

Ćetković je podržao sprovođenje vetinga, posebno za članove Sudskog savjeta i sudije najviših sudskih instanci, ali je naglasio da odluku o uvođenju vetinga ne donosi Sudski savjet već je to političko pitanje.

„Dobro je sprovesti veting – provjere integriteta članova Sudskog savjeta, a onda i sudija najviših sudskih instanci i provjere ostalih sudija kad se ukaže potreba. Sudski savjet odluku o uvođenju vetinga ne donosi i to je par ekselans političko pitanje“, istakao je on. 

Ukazao je i na probleme u pravosudnom sistemu zbog kojih je povjerenje nisko.

„Svjedoci smo da se pitanje vetinga povlači kad je potrebno donijeti važnu sudsku odluku. Nije nam trebalo da nam Brisel kaže da već deset godina fali 60 sudija. Imamo zaostatak u broju riješenih predmeta, materijalne prilike su na niskom nivou, treba nam usavršavanje sistema. Kad mi to kažemo – nema težinu, ali kad to dođe iz Brisela, to dobija posebnu snagu", istakao je Ćetković. 

Izvršna i zakonodavna vlast treba da Sudski savjet vide kao partnera, ukazuje on, i ukupno sistemsko normativno rješenje se mora unaprijediti kako bi povjerenje raslo.

U emisiji je svoje mišljenje iznio i advokat Branislav Lutovac koji je izrazio zabrinutost zbog izuzetno niskog nivoa povjerenja u sudstvo, prema anketi Evropske komisije.

„Po anketi EK, povjerenje u sudstvo je 1,8 odsto – šokiran sam time. Nikad niže rangirana jedna institucija nije bila, da ja znam. Kako je do toga došlo je ključno pitanje", istakao je on. 

Lutovac se već pet godina zalaže za veting i objasnio je razloge.

„Najveći broj sudija i tužilaca časno obavlja svoj posao. Ali ima kukolja i u ovoj profesiji, i to se tu najbolje vidi. Vidjeli smo prije par dana da je krupni predmet zastario jer tužilac nije prekinuo zastaru bar jednom procesnom radnjom – riječ je o aferi Telekom. Sad imamo situaciju da je malo povjerenje u pravosuđe“, istakao je Lutovac. 

Prema njegovom mišljenju, veting mora biti etapni proces, uz uključivanje stručnjaka iz sudstva, tužilaštva i advokature.

„Jesam za veting, ali da je to etapa. Kad govorimo o ovom nacrtu zakona – ja mislim da treba da budu uključeni predstavnici sudstva, tužilaštva i advokati. Jer to zaslužuje kapacitet pravnih eksperata da bi zakonski tekst bio kvalitetan", navodi Lutovac. 

Posebno je istakao tri ključna kriterijuma vetinga.

„Imovina je ključna kod vetinga, integritet i stručnost – i to ne izaziva toliki napor. Kada su u pitanju ustavne norme, imajmo u vidu da je sudska funkcija stalna. Ne možemo mijenjati sudski sistem" ističe Lutovac.

Mišljenja je da nije za to da se neko politički revanšira kroz postupak vetinga, već da budu odrednice ova tri procesa koje je pomenuo.