A.M.

Koprivica: Luka Bar sponzorisala Pavićevića iako joj je dugovao stotine hiljada eura

Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica saopštio je u emisiji u emisiji “Pitajte Vladu" da se odluka o zabrani skladištenja cigareta u slobodnoj zoni Luke Bar striktno poštuje, te najavio donošenje novog Zakona o slobodnim zonama koji će trajno onemogućiti skladištenje duvana bilo gdje u Crnoj Gori.

"U novom Zakonu o slobodnim zonama koji radimo, i koji će brzo biti završen, biće urađena trajna zabrana skladištenja duvana u slobodnim zonama, bilo gdje u Crnoj Gori", rekao je Koprivica.

Kaže da se odluka o zabrani izdiže na nivo zakonske norme.

"I na taj način doprinijećemo da slobodne zone budu mjesto gdje će biti stimulisane ekonomske djelatnosti koje će stvoriti dodatnu vrijednost, a ne aktivnosti koje se svode na nanošenje štete državnom budžetu. Rekao bih da su djelovanjem SPO i SDT procesuirani pripadnici svake kriminalne grupe koja je registrovana da se bavi švercom cigareta, zaključno sa ovom poslednjom iz Rožaja, kada je uhapšen Mujević", istakao je Koprivica.

Istakao je da su posebnu ulogu u švercu cigareta imale firme povezane sa Đorđem Pavićevićem iz Bara.

"I rekao bih da su određene državne institucije pomagale tom krijumčarenju i tom švercu. I carinski službenici, i policijski službenici, jer se korupcija i kriminal tih razmjera ne može realizovati bez državnih službenika koji su korumpirani", istakao je on.

Podsjeća da je formirano Koordinaciono tijelo koje je izvršilo popis oduzete robe u Luci Bar.

"Sproveli smo efikasno popis, stvorili sve neophodne pretpostavke da se do kraja sprovede postupak uništenja, zbog čega određene interesne i medijske skupine vrše pritiske", kaže Koprivica i napominje da će sav duvan uskoro biti uništen.

Podaci sa popisa verifikovani su, kako kaže,  od strane  partnerskih službi, ali je na njima oznaka tajnosti.

Govoreći o Firmi Lenora Internacional, Koprivica kaže da je , prema prethodnim podacima Uprave Carina, imala oko 60.000 paketa cigareta.

"Riječ je o offshore kompaniji koja je u vlasništvu Branislava Tomaševića iz Kosovske Mitrovice, ali je jasno da je to neko fiktivno ime. Sve je poslove ta firma realizovala uz pomoć kompanije Playmaker Đorđa Pavićevića, a zastupnici te firme su branioci grupacije Bemaks, koja je takođe povezana sa kriminalnim aktivnostima", kaže on.

Pojašnjava da je Firma Playmaker u vlasništvu Pavićevića, kao i firma Socrates Internacional.

"Ta firma, Socrates Internacional, vršila je određene poslove u Luci Bar i ostala je dužna Luci Bar 179.000 eura. Nakon toga je njegova druga firma preuzela da bude garant plaćanja ovih obaveza, a Luka Bar nije provjeravala da li ta druga firma ima imovinu. Ispostavilo se da firma nema imovinu. Vođeni su parnični postupci i donijeto je rješenje o izvršenju. Tada Pavićević, kao fizičko lice, zaključuje ugovor o pristupanju dugu", istakao je on.

Interesantno je da tada, kako kaže, upravo za Lenoru Internacional, firma Playmaker podnosi zahtjev da se sklopi ugovor o obavljanju poslova u Luci Bar.

"Tadašnji pomoćnik direktora mejlom obavještava kolege o sljedećem: - Molim vas da pri razmatranju imate u vidu da je zahtjev dostavljen posredstvom firme Playmaker,. A to je uradio imajući u vidu da je toj firmi ograničeno obavljanje poslova zbog dugova. To je jedini primjer da je zaključen ugovor sa firmom Lenora Internacional, i to je jedini ugovor gdje ne postoji ni PIB, niti adresa, niti bilo šta drugo, jer je sve za nju obavljala firma Playmaker, koja već duguje novac", kaže Koprivica.

Pavićević tada, navodi Koprivica, kao fizičko lice, želi da plati dug i obavezao se da dug izmiri u 24 rate.

"Isplatio je samo nekoliko rata, i onda je Luka Bar ponovo morala da ide na prinudnu naplatu – opet je izigrana".

Pojašnjava se da je ugovor zaključen sa firmom Lenora Internacional, koja je i prije početka obavljanja djelatnosti prestala da postoji.

"Postavlja se pitanje kako je mogla da obavlja poslove firma koja je prestala da postoji. Ugovor o pristupanju dugu zaključen je 15.5.2020. Nakon četiri mjeseca, Luka Bar, kojoj on duguje novac, daje Pavićevićevoj drugoj firmi, Mornaru, sponzorstvo od 50.000 eura. Jedna firma državnoj firmi duguje velike iznose, a državna firma onda olakšava poslovanje drugoj firmi istog vlasnika. Radi se o klasičnoj zloupotrebi, subvencionisanju onih koji ne izmiruju svoje obaveze. To su zloupotrebe službenog položaja. Ovo ćemo sve procesuirati u tužilaštvu", poručio je Koprivica.

O ubistvu Duška Jovanovića

Govoreći o neriješenom ubistvu Duška Jovanovića, Koprivica kaže da je riječ o jednom od najtežih zločina prema slobodi, pravdi i istini – jednoj od najtamnijih mrlja u istoriji Crne Gore.

"Očigledno je da je tačna tvrdnja da se u Crnoj Gori najteže dokazuje ono što svi znaju", istakao je Koprivica, koji tvrdi da je stegnut obruč oko organizatora i nalogodavaca ovog zločina.

Ocjenjuje da postoji politička volja i da se institucije postepeno osposobljavaju.

"Važno je da se utvrdi ko je počinilac, a ko nalogodavac tog djela, ali važno je da se vidi i postupanje vlasti u tom slučaju. Tu ima više elemenata krivične odgovornosti, ali sam uvjeren da su se stvari pomjerile sa mrtve tačke", smatra Koprivica.

Po jedan primjerak Ugovora o stanovima po povoljnim uslovima u Osnovnom sudu

Govoreći o oslobađajućoj presudi u aferi "Stanovi", kaže da je jedan dio dokumentacije nestao, ali je važno naglasiti da je svaki ugovor o stambenim kreditima sačinjen u šest primjeraka.

"Tri su kod korisnika kredita, dva kod davaoca, i jedan primjerak je deponovan u Osnovnom sudu Podgorica", istakao je Koprivica.

Pokazao je Ugovor o stanbenom kreditu sa bivšom predsjednicom Vrhovnog suda, Vesnom Medenicom.

"Ona je dobila 40.000 eura stanbeni kredit, ali to zapravo nije kredit, ona je bila dužna da vrati svega 6.800 eura, i ona je čašćena sa oko 33. 000 eura", kaže Koprivica.

Navodi da u svim ugovorima osim sa ugovorom sa Vesnom Medencom stoji klauzula u članu 5. da da ukoliko neko napusti ili ostane bez posla dužan je da ostatak kredita vrati u jednakim mjesečnim ratama, onako kako je odredio davalac kredita.

"Dakle i među povlašćenima postoje povlašćeniji", ocijenio je Koprivica.

Tvrdi da u Upravi za imovinu i Ministarstvu finansija moraju postojati tragovi o ovoj aferi.

Afera Možura

Govoreći o Aferi Možura, kaže da je riječ je o opasnoj korupciji koja je imala opasne posljedice, i djeluje da je cijela afera pomalo zaboravljena. Kaže da je neophopdno intenzivirati saradnju sa Maltom u ovom slučaju, i podsjeto na ubistvo malteške novinarke Dafne Karuane Galicije.

Ta afera je, u neku ruku, kako kaže Momo Koprivica, bila zaboravljena, što je nepravedno.

„Smatram da je neophodno obnoviti tu priču, jer se radi o vrlo ozbiljnoj korupciji koja je imala i krvave posljedice. Zbog tog slučaja ubijena je novinarka Daphne Caruana Galizia. Mnogo toga javnost već zna. Sporni su bili prenosi sa konzorcijuma Fersa Čelebić na firmu Cifidex, koja nije ispunjavala uslove iz crnogorskog tendera – nije imala prosječni godišnji prihod od 100 miliona eura u prethodne tri godine, niti iskustvo u izgradnji takvih objekata. Na kraju, taj prenos je bio prikriven“, kazao je Koprivica.

Dodaje da se formalno i pravno, u dokumentima vidi da je konzorcijum Fersa Čelebić prodao svoj udio u ugovoru o Možuri državnoj kompaniji Enemalta s Malte.

„Međutim, naši podaci i izvodi iz Centralnog registra privrednih subjekata, od 9. decembra 2015. godine, pokazuju da je firma Cifidex prethodno ušla u vlasništvo Možure. Dakle, i to je javnosti poznato. Međutim, ono što sam nedavno otkrio jeste sljedeće: Fersa je prodala svoj udio od 99% za 2,9 miliona eura – što znači da je 1% njenog udjela vrijedio 29.000 eura. A Čelebić je svojih 1% prodao za 650.000 eura. Kako je moguće da 1% u jednom slučaju vrijedi 29.000, a u drugom 650.000 eura? Ovo su nova saznanja“, rekao je on.

Prema njegovim riječima, članom 6.2 predviđeno je da se ugovor raskine u slučaju nepoštovanja rokova.

„Prvi rok: nakon donošenja planske dokumentacije, u roku od šest mjeseci morala se podnijeti dokumentacija za građevinsku dozvolu – taj rok je probijen. Drugi rok: u roku od dva mjeseca od izdavanja dozvole morali su početi radovi. Dozvola je izdata 15. decembra 2014. godine, a radovi su morali početi do 15. februara 2015. godine. Nisu počeli. Odsjek za građevinsku inspekciju Uprave za inspekcijske poslove obavijestio je 4. marta 2015. Ministarstvo da radovi nisu započeli, da nije ni podnijeta prijava pripremnih radova“, istakao je on.

Kako navodi, u zapisniku firme Fersa i Čelebić priznaju da radovi nijesu počeli. U oba slučaja, država je po članu 13.2 imala pravo da raskine ugovor, a po članu 9.1 da aktivira bankarsku garanciju od 1,5 miliona eura.

„Obje opcije su propuštene. Država se tada pozivala na mišljenje advokatske kancelarije Moravčević, Vojinović i partneri, kako bi pravno opravdala prenos sa Ferse i Čelebića na Enemaltu, iako je bio sakriven podatak da je prethodno ušla Cifidex, koja je kasnije svoj udio prodala Enemalti za 11 miliona eura. Ta razlika je jasan pokazatelj korupcije. U tom mišljenju, koje javnost do sada nije vidjela, stoji (strana 3): ‘Na dan sastavljanja ovog memoranduma, Crna Gora može raskinuti ugovor i aktivirati bankarsku garanciju. Investitor u ovom trenutku ne može započeti izgradnju vjetroparka.’ Dakle, umjesto da država prepozna nesposobnost i opasne namjere, ona je omogućila nastavak ugovora i dozvolila koruptivne prenose – što je, na kraju, doprinijelo i ubistvu novinarke koja je to istraživala“, kazao je Koprivica.

On podsjeća da je firma Cifidex direktno povezana sa Jürgenom Fenechom, koji je optužen za učešće u tom ubistvu.

„Ovo su nova saznanja, a i na poreskom terenu postoji mnogo toga što tek može isplivati – i što može voditi ka krivičnoj odgovornosti. Smatram da je neophodna saradnja Malte i Crne Gore u ovoj oblasti. Otvoreni smo za saradnju i trudićemo se da je dodatno intenziviramo, s obzirom na to da su i malteško i špansko tužilaštvo tokom 2024. godine pojačali svoje aktivnosti“, zaključio je Koprivica.

Koncesija za Bistricu

Koprivica je podsjetio da je u ovom slučaju podnio krivičnu prijavu protiv Mila Đukanovića. Podsjeća na normu da organ vlasti ne može da zaključi ugovor sa pravnim licem sa kojim je u vezi, i poziva se na član 14 Zakona o sprječavanju korupcije koji je, kako kaže, prekršen.