B.B.

"Okvir"

Od bojkota trgovina samo kratkoročan efekat, država da uradi više 

Zarija Pavićević iz Alternative Crna Gora u emisiji "Okvir" je kazao da je prijatno iznenađen odzivom građana na bojkot većih trgovinskih lanaca, te da su prazni marketi danas jasna poruka da se mora prestati sa divljanjem cijena. Nikola Vujović iz Privredne komore ukazuju da bi se trebalo baviti uzrocima poskupljenja, koja nijesu samo u trgovinama. Država akcijom Limitirane cijene čuva od inflacije, a ekonomski analitičar Oleg Filipović naglašava da bi država, ipak, mogla da uradi više, formiranjem regulatornih institucija i podrškom domaćim distributerima i proizvođačima, te da će bez toga efekti bojkota biti kratkoročni.

Zarija Pavićević iz Alternative Crne Gore koja je i pokrenula bojkot trgovina kaže da je zadovoljan pilot projektom.

"Cilj Aternative nije da se umanji profit bilo kome, nego da se da do znanja da građani više ne mogu da se izbore sa divljanjem cijena na dnevnom nivou. Efekat programa Evropa sad 2 kojim su podignuti minimalna plata i penzije ne može da ima efekat, jer trgovački lanci povećaju cijene. Nevjerovatne probleme imamo i sa farmaceutskim lobijem, pa i penzioneri kojima su povećana primanja u nekom momentu će doći u situaciju da neće moći da kupe ljekove. Očekujemo da će trgovinski lanci i sami reagovati i sniziti cijene. Nastavljamo sa akcijom bojkota i jedan od narednih koraka će biti usmjeren i na farmaceutske kuće", kazao je Pavićević.

On je dodao da bi jedan način rješenja bio ekonomski patriotizam. Zetska i bjelopavlićka ravnica može da nas hrani voćem i povrćem, a sjever mliječnim proizvodima i mesom i treba ulagati u to.

Pavićević je kazao da će u narednim danima obavijestiti o narednim koracima, a opcije su bojkot koji bi trajao tri dana, bojkot određenih arikala, a razmišljaju i o tome da se bojkotuje najskuplji market.

Nikola Vujović iz Privredne komore ističe da je doživljaj svih da su cijene visoke, ali to su samo posljedice, a treba se baviti uzrocima. Poručuje da trgovinski lanci svakako osluškuju tržište i razumjeće poruku potrošača.

"Prostor za djelovanje, posebno u oblasti trgovini je izuzetno smanjen, neto profitna stopa je ispod tri odsto i ona je niža od one u zemljama regiona ili Evrope. Još jedan bitan parameter koji se tiče bruto marže - to je iznos novca koji trgovcu ostane kad plati robu, isti je kao i 2021. ali su obaveze poslodavaca porasle prema zaposlenima, za rente objekata, transport i tu su i drugi izdaci. Vrijednost robe koju uvoze naši trgovci drastično su se povećavali u posljednjih pet godina. Ako snizimo cijene za tri do pet odsto u prosjeku pogasiće se pola trgovina, a to neće imati veliki efekat za potrošače", objašnjava Vujović.

Ističe i da se Crna Gora ne može po cijenama upoređivati sa zemljama regiona, jer je naša pokrivenost uvozom mnogo veća.

"To znači da uvozimo veliki procenat robe na koju ne možemo uticati cijenom ili možemo minimalno, jer od proizvođača ili glavnih distributera nije isti rabat za naše tržište i tržište recimo Hrvatske", objašnjava Vujović. 

Za crnogorsko tržište, kaže, koje je malo ne može se dobiti ista nabavna cijena kao neka veća zemlja, nije ista ni cijena transporta, plus akciza i drugi nameti države.

"Trgovci nijesu ti koji su generatori poskupljenja", naglasio je Vujović.

Urednik emisije je pokazao rezultate poslovanja jedne trgovine u Crnoj Gori čiji je profit sa pet miliona u 2022, porastao na 15 miliona eura u 2023, kod druge sa 4 na 10, kod treće sa 230.000 na više od dva miliona, pa i primjer da je jedan market koji je bio u debelom minusu, pozitivno poslovao dva miliona.

Vujović je naglasio da je inflacija u posljednjih 15 godina bila na sličnom nivou, a onda se sa Evropom sad 1 desio drastičan rast.

"Bila je i uvezena zbog globalnih dešavanja i mi smo je proizveli, jer smo preko noći upumpali ogroman novac u sistem, a da on nije posljedica rasta produktivnosti, već neka politička odluka", navodi Vujović.

Direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju Jasna Vujović je naglasila da je najveći rast inflacije bio tokom 2022. i uglavnom je uzrokovana esternim faktorima.

"Vlada je u datim okolnostima mogla samo da uradi to da ograniči cijene akcijom 2022. na četiri osnovna proizvoda, onda u martu 2024. proširena je ta lista proizvoda i došli smo do preko hiljadu artikala. Na posljednjoj sjednici Vlade akcija Limitiranje cijene je produžena još tri mjeseca", navela je ona.

Dodaje da se inflacija 2024. kretala od 1 od 5,4 odsto, a upravo akcijom proširenom na više artikala u septembru ona je bila na nivou od 1 odsto.

"U septembru smo imali i mjesečnu deflaciju, u oktobru je stopa inflacije bila nula, dok je u decembru minus 0,2 odsto. Odluka kojom smo limitirali marže na veliki broj artikala u svakom lancu uticala je na to da dođe do stabilizacije cijena", smatra Vujović.

Ona je iznijela i da su analizom došli do zaključka da je limitiranje marži podesnije za naše tržište, u odnosu na model koji se recimo koristi u Hrvatskoj.

Poslanik PES-a i član Odbora za ekonomiju Tonći Janović kaže da je normalno što je premijer podržao građane u bojkotu je normalno, jer su ga oni birali, jer taj bojkot vide samo kao opomenu trgovačkim lancima da prilikom formiranja cijena i marži budu realni, jer građani ne žele da plaćaju te cijene.

Što se tiče rekacije države, kaže da je Vlada sprovela akciju limitirane cijene koja je držala inflaciju na razumnom nivou i na samom smo dnu što se tiče inflacije.

"Očekujem da će već od ponedjeljka trgovački lanci poslušati glas tražnje i smanjiti cijene. U teoriji država tu ne bi trebala da reaguje. Što se tiče teze da je rast plata uticao na cijene ne slažem se. Program ES 1 i ES 2 imao je za cilj administrativno povećanje plate, odnosno bruto plate se nisu povećale i ne vidim da je zbog toga moglo da dođe do povećanja cijena. Problem je dijelom što trgovački lanci žele da ostvare što veći profit, ali do kojeg nivoa", naglašava Janović.

Analitičar iz Hrvatske Damir Novotnij ističe da efekti bojkota trgovina u Hrvatskoj su kratkoročni, jer su izvori inflacije mnogo dublji nego što se to na prvi pogled tumači.

"U Hrvatskoj su plate u posljednjih nekoliko godina koliko traje inflacija, porasle nominalno oko 50 odsto, a inflacija 17, pa ne možemo reći da je bojkot temeljen na racionalnim činjenicama, već je to psihološka tema. Lanci koji reaguju pomirljivo sada i spuštaju cijene ne mogu to izdržati dugo i tokom ljetnje sezone će ponovo povećati cijene. Tako da ne vjerujem da ovaj bojkot može dovesti do smanjenja cijena. Lanci mogu određeni broj artikala smanjiti, to je marketinško pitanje, i nešto pod pritiskom Vlade. Pretrpjeće ovo, jer će nadoknaditi gubitke u turističkoj sezoni", ocjenjuje Novotnij.

Kaže da je neobično da Vlada podržava ovakve bojkote, jer rade u korist vlastite štete, pošto je najveći dobitnik od inflacije upravo država.

"Sklonost ka potrošnji i hrvatskih, pa i crnogorskih građana, prema nekim istraživanjima u EU, je vrlo visoka. Mi u Hrvatskoj, a vjerovatno je tako i u Crnoj Gori, od 100 dodatnog povećanja dohotka potrošimo odmah 60, tako da je nemoguće ovakvim akcijama zaustaviti potrošnju", naglašava hrvatski analitičar i dodaje da će se desiti odliv novca u zemlje u susjedstvu. 

Pojava međunarodnih lanca, ističe, uticala je na povećanje konkurencije i snižavanje cijena.

Finansijski ekspert Oleg Filipović podržava bojkot, ali i on smatra da neće imati dugoročnih efekata.

"Koliko će se smanjiti cijene, nijesam siguran. Očekujem da će tako biti kraći period, a onda će se povećati ponovo. Ovo pokazuje koliko smo ranjivo tržište i koliko zavisimo do drugih. Tačno je da smo liberalna ekonomija, ali smo i malo tržište sa negativnim bilansom. Imamo faktički dogovorene cijene između distributera. Činjenica je i da naši distributeri nemaju direktan posao sa proizvođačima, već sve ide preko distributera iz regiona koji se ugrađuju u maržu. Domaći distributeri pri tom nemaju nikakvu podršku države u smisli bankarsake podrške, investicionog ulaganja", navodi Filipović.

Smatra da se iz ovog kruga može izaći tako što bi država formirala posebnu instituciju koja bi pratila sve uzroke na formiranje cijena i vanredne i redovne, a sa druge strane projektovala limitiranje cijena u svakoj oblasti.

"Kod nas produktivnosti apsolutno nema, mi nemamo proizvodnju, ali malo smo tržište koje je lako regulisati. Treba formirati regulatorne institucije, uvesti novu regulaciju na tržišti, skratiti unutrašnju inflaciju, pomoći distributere da u pregovorima sa glavnim distributerima postignu povoljnije uslove i natjerati domaće distributere da na korektan način isplaćuju domaće proizvođače", zaključuje Filipović.