D.B.

Kirsti Koventri zvanično preuzela mjesto predsjednice MOK-a

Kirsti Koventri iz Zimbabvea zvanično je danas preuzela dužnost predsjednice Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK), preuzevši funkciju od Njemca Tomasa Baha, i time postala prva žena i prva Afrikanka na čelu MOK-a.

Na ceremoniji primopredaje u Lozani, Bah je simbolično predao kormilo Koventrijevoj, koja je prije tri mjeseca, 20. marta u Grčkoj, izabrana na tu funkciju. Sa svega 41 godinom, deseta predsjednica MOK-a započinje osmogodišnji mandat, uz mogućnost produženja na još četiri, a već u utorak i srijedu planira konsultacije sa stotinu članova kako bi predstavila "novu mapu puta" organizacije. Zvanično, Bah ostaje na dužnosti do ponedjeljka u ponoć.

„Kad sam imala devet godina, nikad nijesam mogla zamisliti da ću biti ovdje pred vama i imati priliku da vratim našem nevjerovatnom pokretu ono što je meni dao“, izjavila je u martu sedmostruka olimpijska šampionka u plivanju, koja je u prvom krugu glasanja pobijedila šest protivkandidata.

Bah, koji nakon 12 godina mandata napušta MOK, istakao je da je izbor Koventrijeve „poslao snažnu poruku svijetu“. Ona je 2013. godine ušla u Komisiju sportista, a danas simbolizuje transformaciju MOK-a iz elitnog kluba aristokrata i zapadnih lidera u globalnu i rodno ravnopravniju organizaciju.

„Ona odražava istinsku globalnu prirodu našeg pokreta i njegovu orijentaciju ka mladima“, rekao je Bah na ceremoniji, koja je protekla u znaku međusobnog poštovanja.

„Imamo sportistkinju na čelu organizacije. To je dobra stvar“, ocijenio je Britanac Sebastijan Kou, koji je bio jedan od rivala Koventrijevoj, ističući da ona simbolizuje jačanje političkog uticaja bivših šampiona.

Prema mišljenju Žan-Lupa Šapelea, profesora sa Univerziteta u Lozani i eksperta za olimpizam, Koventrijeva bi mogla biti predsjednica velikih reformi kada je riječ o finansijskoj podršci sportistima – „ne samo olimpijcima, već i onima koji žele to da postanu“.

Nakon dvanaestogodišnjeg mandata Tomasa Baha, MOK ostavlja u dobrom finansijskom stanju: domaćini Olimpijskih igara izabrani su do 2034. godine, a ugovor o TV pravima sa NBC Universalom obezbijeđen je do 2036.

Koventrijeva sada treba brzo da izgradi sopstveni prepoznatljiv pristup, iako je tokom izborne kampanje bila uzdržana i bez konkretnih prijedloga. Poseban izazov biće pitanje ponovnog uvođenja hromozomskih testova pola u ženskim takmičenjima, na čemu insistiraju Svjetska atletika i nova Svjetska bokserska federacija.

Upitana o tome u martu, Koventrijeva je obećala „zaštitu sportistkinja“, ne izjašnjavajući se o statusu transrodnih i interseksualnih takmičarki, te najavila formiranje „radne grupe“ koja bi donijela „zajedničku odluku“.

Novi izazov pred njom biće i status ruskih i bjeloruskih sportista na Zimskim igrama u Milanu i Kortini 2026. godine. Izvjesno je da bi, bez dugoročnog mira u Ukrajini, njihovo učešće i dalje moglo biti ograničeno na neutralne nastupe pod strogim uslovima, poput onih u Parizu 2024.

Na diplomatskom planu, Koventrijevoj predstoji i izgradnja odnosa sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom, čija zemlja će ugostiti Ljetnje olimpijske igre 2028. godine u Los Anđelesu.

Pored finansijskog modela i uticaja klimatskih promjena, koji ostaju egzistencijalni izazovi za MOK, Koventrijeva i njena administracija moraće da donesu i odluku o domaćinu Ljetnjih igara 2036. godine. Za organizaciju tog takmičenja interesovanje su iskazale Indija, Južna Afrika, Turska, Mađarska, Katar i Saudijska Arabija.