P.R. [ Mina ]

SAVIĆEVIĆ

"Promjene u sportu ogromne i ne mogu da se porede"

Legenda crnogorskog fudbala Dejan Savićević kazao je da su promjene u sportu, u odnosu na vrijeme kada je on bio aktivan igrač, ogromne i da ne mogu da se porede.

On je, govoreći na konferenciji Sport iz drugog ugla – vol 2, kazao da vrijeme u kojem je počinjao da se bavi fudbalom i gradi karijeru ne bi mijenjao za današnje.

Savićević smatra da su nekadašnja vremena bila bolja i srećnija, navodeći da je bilo i mnogo teže postati uspješan sportista i reprezentativac nego sada.

"Ako žalim za nečim što imamo sada, a nismo imali tada – to su uslovi za trening i utakmice. Dok sam bio u Budućnosti trenirali smo gdje smo stigli, a pod reflektorima nisam odigrao nijednu utakmicu na stadionu pod Goricom. Sada imamo uslove, ali, s druge strane, sve manje djece se bavi sportom i ostaje u sportu", rekao je Savićević.

Zlatni odbojkaški olimpijac, Igor Vušurović, kazao je da ogromnu ulogu u današnjem vrhunskom sportu igra novac.

"Promjene su nastale pod ekonomskim uticajem, a posljednjih godina i pod uticajem društvenih mreža. Nažalost, mlađe generacije ne gledaju sportiste kao ličnosti, već prije svega ih posmatraju kroz novac i luksuz. U vrijeme društvenih mreža, stvara se drugačija sliku u odnosu na ono što predstavlja esenciju sporta", rekao je Vušurović.

On je naveo primjer "prosječnog odbojkaša" koji ima milion pregleda na tik- toku i da je zbog toga privukao pažnju velikog kluba, a ne zbog kvaliteta koji posjeduje.

Konferenciju Sport iz drugog ugla – vol 2 organizovali su Sekretarijat za sport i kulturu Glavnog grada i NVO Svijet-Mondo, koji je osnivač i izdavač prvog specijalizovanog portala za ženski sport Sportfem.

Pomoćnik sekretara za kulturu i sport Glavnog grada Miloš Antić kazao je da je bila zanimljiva i nadasve korisnu, sa veoma aktuelnim temama, sa dobrim panelistima.

"Čuli smo kvalitetnu priču i što je najvažnije, mislim da možemo da donesemo značajne zaključke za korist crnogorskog sporta”, kazao je Miloš Antić, Govoreći na temu “Sport nekad i sad", rekao je Antić.

Učesnici panela bili su i novinari iz inostranstva, koji su iz svog ugla pričali o tome koliko su se i njihov posao i njihov odnos prema sportu promijenili u odnosu na neka, kako su ih nazvali – romantičnija vremena.

"Informacije su dostupnije, brži je njihov protok, ali ranije su, recimo, sportisti bili dostupniji nama novinarima. Pojavom velikog broja medija danas svako može da bude novinar, pa se izgubila i ozbiljnost”, rekao je Bakir Tiro iz agencije Anadolija.

Novinar slovenačke Ekipe Andrej Miljković kazao je da se danas novinari takmiče sa digitalnim medijima, sa svima koji okače fotografiju, objave svoje mišljenje.

"Danas nije privilegija imati riječ koja dođe do javnosti, danas je privilegija vidjeti više i doživjeti više nego prosječan član javnosti, i to prenijeti čitaocioma i gledaocima. Tako opstaju ozbiljni mediji. Ja imam sreću da iza mene imam ljude koji to znaju i koji to podržavaju”, rekao je Miljković.

Novinar makedonskog Sportmedia Igor Ivanovski naglasio je da su u državama regiona on-line mediji preuzeli primat i da su društvene mreže preuzele ulogu medija.

"Povećala se barijera između klubova i novinara, to što oni objave na svojim kanalima komunikacije često je i jedino do čega novinari mogu da dođu. Ali, takva su vremena, na nama novinarima je da u takvim uslovima pokušamo da ostanemo vjerni profesiji", rekao je Ivanovski.

Dugogodišnji novinar Kikera Manfred Minhraht kazao je da mu je drago što se upoznao kako funkcioniše medijska scena u državama bivše Jugoslavije.

“U Njemačkoj je čitalačka publika malo drugačija nego u Engleskoj, Italiji, Španiji. Zadržala se, čini mi se, veća doza ozbiljnosti i pouzdanosti, a srećom radim u mediju koji ima baš takav status i koji ga je zadržao. Ukoliko neko želi tačnu i pouzdanu informaciju taj čita ili pisano ili on-line izdanje Kikera”, rekao je Minhraht.

Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović je, govoreći na panelu Ravnopravnost žena u sportu, kazao je da je posebno ponosan na sve uspjehe sportistkinja i da je veće uključivanje žena u sportske asocijacije neophodno i poželjno.

"Postoji objektivan kulturološki problem u našem tradicionalnom društvu, ta tvrda podjela na muške i ženske poslove, pa i na muške i ženske sportove. Ali, mijenja se polako, a mi želimo da ubrzamo taj proces promjena, pa ćemo u narednom periodu imati niz aktivnosti na tu temu, uz značajne instrukcije naših međunarodnih partnera", kazao je Simonović.

Nekadašnja članica zlatnog crnogorskog tima Radmila Petrović smatra da je u procesu uključivanja žena u sportske organizacije potrebna promjena svijesti muškaraca.

“Mi smo, tvrdim, spremne da budemo dio sportskih procesa, ali nam je potrebna pomoć muškaraca i to da oni shvate da možemo da radimo iste poslove u sportu kao i oni", kazala je Petrović.

Bivša rukometašica Ana Milačić istakla je da je važno to što je paralelno sa karijerom vodila računa i o obrazovanju, navodeći da je imala cilj da ostane u sportu.

"Za to sam se spremala svih ovih godina paralelno sa karijerom. I smatram da je sport djelatnost koja pruža brojne kreativne mogućnosti, u kojima svoju ulogu mogu da pronađu i žene koje se nikada nisu profesionalno bavile sportom”, kazala je Milačić.

Govoreći na panelu Vlasnička struktura crnogorskih klubova, načelnik u Ministarstvu sporta i mladih Miloš Lalević, kazao je da je trenutno zakonsko rješenje dobro regulisalo tu oblast i da sada postoji uvid ko su vlasnici sportskih organizacija.

"U narednom periodu i daljem kontekstu potrebno je razmatrati ne samo unapređenje zakonskog rješenja, već i transparentnosti vlasničke strukture i njene dostupnosti široj javnosti. Čuli smo zanimljiva mišljenja ljudi koji su povezani sa sportom i na koji način tretiraju ovu temu, o čemu, naravno, treba voditi računa", rekao je Lalević.

Specijalista psihijatrije Maida Burdžović je, govoreći o ulozi roditelja u sportu, kazala da porodica razvija ličnost djece i stvara kodeks ponašanja.

"Roditelji čija se djeca bave sportom imaju još jedan zadatak više. Da ih osposobe da dođu do pobjede, ali i da ih nauči da podnose poraze. Takođe, u sportskom i bilo kom drugom razvoju djece najbolja je da oni sami izaberu svoj put”, kazala je Burdžović.

Nekadašnji rukometni golman i otac naših reprezentativaca Nebojše i Božidara
Goran Simić, naglasio je da porodica bez interesa prati odrastanje svoje djece.

"Mora da bude podstrek, ali nikako ne smije da utiče na izbor čime će njihova djeca da se bave. Na porodici je da im pruži podršku šta god da izaberu", rekao je Simić.

Izvršna direktorica udruženja Roditelji, Lepa Žunjić, kazala je da roditelji u današnje vrijeme razumiju značaj sporta u razvoju djece.

“Ali, voljeli bismo da je sport više zastupljen u školama, da sport vidimo kao igru, u kojoj će dijete naučiti da se druži, pobjeđuje i da gubi, da poštuje protivnike, a onda da vidi da li je sport oblast u kojoj će nastaviti da se razvija i da teži da bude uspješan”, kazala je Žunjić.