Nikola Nikolić

Od transfera Đukanovića i Adžića agentima isplaćeno 2,3 miliona eura

Poslovanje Fudbalskog kluba Budućnost je pod lupu Specijalnog državnog tužilaštva došlo zbog spornih tokova novca u transferima Viktora Đukanovića i Vasilija Adžića, jer je agentima isplaćeno vrtoglavih 2.309.673 eura!

Đukanović je u januaru 2023. otišao u švedski Hamarbi, koji je za njegovu slobodu platio milion i 100 hiljada eura. Od te cifre, čak 310.000 je isplaćeno agentima - 180.000 Sportivo d.o.o. iz Širokog Brijega, agenciji u vlasništvu fudbalskog menadžera Joza Palaca, 80.000 podgoričkoj kompaniji A1, čiji je vlasnik menadžer Branimir Ivanišević, a 50.000 za italijanskog fudbalskog agenta Vinćenca Kavalijerea i njegovu kompaniju Capet Sports registrovanu u Švajcarskoj.

FIFA je od 2023. godine ograničila provizije menadžerima na maksimum 10 odsto kad predstavljaju klub koji prodaje, a od Đukanovićevog transfera ona je iznosila čak 28,2%.

Mnogo veća provizija, čak 38,2 odsto, naplaćena je kad je Adžić prošlog ljeta prelazio u Juventus. Nakon mjeseci "natezanja" i odlučivanja da li će preći u Bolonju ili "staru damu", mladi Nikšićanin je otišao u Torino.

Adžićev menadžer je Gluščević, a isplaćen Ivanišević

Adžićev menadžer je Igor Gluščević, koji je pregovarao sa Juventusom o uslovima ugovora bisera crnogorskog fudbala i govorio o njemu za italijanske medije, ali u izvještaju koji je Budućnost dostavila Poreskoj upravi piše da je novac na ime provizije završio na računu Ivaniševićeve kompanije A1.

Od pet miliona i 230 hiljada eura, Ivaniševiću je isplaćeno čak 1.999.673 eura! Kako je novac podijeljen i ko je dobio svoj dio "kolača" utvrdiće SDT, tj. specijalni tužilac Miloš Šoškić, koji je otvorio predmet.

Moguće je da su ovi igrači bili u djelomičnom vlasništvu agenata, iako se FIFA trudi da zabrani vlasništvo treće strane u ugovorima igrača i brojne zemlje su ga odavno izbrisale iz legislative.

Budućnost u izvještaju navela da je na ime prodaja prošle godine zaradila ukupno 5.635.000 eura, a na ime provizija je platila još 38.000, tj. 10 odsto od transfera Vladimira Perišića u Spartu, te još 20.000 za Lazara Mijovića.

Od Uefe je za evropsko učešće prihodovala 858.053, od subvencija 181.628, od državnih i opštinskih organa 800.000, a od ostalih prihoda 102.279.

Ukupno, prošle fiskalne godine se u budžet slilo preko sedam i po miliona eura, ali je najveći crnogorski klub volšebno ostao bez licence za evropska takmičenja zbog neplaćenih poreza i doprinosa.

Kako dobiti licencu kad nema potvrde o izmirenim dugovanjima ili reprogramu?

Po pravilniku za licenciranje je gotovo nemoguće da i žalba bude uspješna, jer se u principima za dobijanje licence navode sljedeći stavovi:

"Dospjele obaveze se neće smatrati neizmirenim u smislu značenja ovih pravila, ukoliko je podnosilac zahtjeva za licencu/korisnik licence (odnosno klub dužnik) u stanju dokazati do 31. marta (u skladu sa članovima 100, 101, 102 i 103 Pravilnika) da:

a) relevantni iznos je izmiren, odnosno plaćen u cjelosti ili prebijen sa obavezama povjerioca prema dužniku; ili,

b) rok za plaćanje odgovarajućeg iznosa je odložen (u ovim propisima se nazivaju "odloženi iznosi"), odnosno zaključen je pismeni ugovor sa povjeriocem o produženju roka za plaćanje (napomena: činjenica da povjerilac nije zahtijevao plaćanje ne predstavlja produženje roka)".

Kako Budućnost nije dostavila potvrdu datiranu do 31. marta da je izmirila poreze i doprinose ili potpisala reprogram dugova sa Poreskom upravom, djeluje nemoguće da joj Komisija za licenciranje progleda kroz prste, jer je pod kontrolom Uefe.

Ukoliko bi Budućnost ostala bez Evrope, to bi bio finansijski udarac za klub ne samo zbog novca koji se dobija za učešće u takmičenjima, već i zbog toga što bi izgubila "izlog" u kojem bi mladi fudbaleri mogli da se pokažu i zasluže transfere u veće klubove.

Udvostručeni troškovi za igrače i zaposlene 

Osim što je potrošila ogroman novac za provizije agentima, Budućnost je na plate i premije igračima u 2024. godini dala čak 2.150.000 eura.

To je za preko milion eura više nego u 2023, a više nego dvostruko su porasli i troškovi tzv. tehničkog osoblja, tj. administracije - sa 156.329 na 330.482 eura bruto.

Smanjenja je bilo jedino za stručni štab, ali malo - u bruto iznosu (neto zarade i porezi i doprinosi) sa 260.231 eura "palo" je na 251.077.