- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Život po mjeri čovjeka
13. 03. 2025.
00:00 >> 12:14
Život po mjeri čovjeka
Dosta je razloga da govorimo o politikama rodne ravnopravnosti, zakonskoj regulativi i rješavanju problema femicida i nasilja nad ženama. Porazna je statistika rodno zasnovanog nasilja u Crnoj Gori - svaka peta žena bila je tokom života žrtva partnerskog nasilja. Za pet godina je ubijeno njih 17, od čega je većina prijavljivala nasilnike.
Index rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori, prema podacima iz 2023. Iznosio je 59,3 posto, što je za 10 poena manje od indexa u EU. Prošli izvještaj, kako saznajemo, donio je bolji rezultat, a jedno od značajnih pitanja jeste kvalitet zakona, usklađenost sa EU direktivama i njihova primjena. O glavnim izazovima na putu dostizanja evropskog standarda u toj oblasti, govori direktorica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Biljana Pejović.Vođenje posebne zvanične statistike o femicidu, kao teškom ubistvu ženske osobe iz pobuda zasnovanih na rodnoj pripadnosti, trebalo bi da bude obavezno u Crnoj Gori, ocijenila je Anita Stijepčević iz Centra za ženska prava.
Prema njenim riječima, to bi trebalo učiniti kroz izmjene Krivičnog zakonika kojima je previđena i inkriminacija femicida.
Novi zakon o rodnoj ravnopravnosti, koji je među završnim mjerilima za poglavlja 23 i 24, trebalo bi da bude usvojen do drugog kvartala naredne godinem poručuju iz Ministarstva za ljudska I manjinska prava.
Naše sagovornice su i izvršna koordinatorka NVO SOS za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić Nataša Međedović, psihološkinja u toj asocijaciji Ivana Pejović, direktorica Centra za romske inicijative Fana Delija I Kaća Đuričković iz UNDP-a.
Kada je riječ o ulozi društva u sprečavanju nasilja, odnosno građana koji mu svjedoče, gotovo polovina onih koje trpe nasilje neće naći pomoć niti će komšija, prolaznik ili svjedok nasilje nad njima nekome prijaviti.
O tome govori i statistika - 41 odsto građana smatra da je nasilje interna stvar i da se ne treba miješati.
Kaća Đuričković iz UNDP je kazala da 10.500 žena u Crnoj Gori trpi neki vid nasilja – dnevno. Sa nasiljem u porodici je lično upoznata trećina građana i građanki.
Isto toliko ih vjeruje da žene lažno navode da su žrtve psihičkog nasilja, samo da bi skrenule pažnju na sebe.
Više od 4.000 žena nije rođeno zbog abortiranja fetusa ženskog pola, a to je još jedna brojka koja govori o položaju žena u društvu.
Sudovi su prepoznati kao institucije koje određuju blage kazne nasilnicima - tek je za svaki deseti slučaj prijavljenog nasilja propisana kazna zatvora, zbog čega je minule godine I iskazana zabrinutost u izvještaju Evropske komisije.
Urednica emisije Tatjana Fatić
Коментари0
Остави коментар