Život po mjeri čovjeka

Drvoprerada i šumski potencijali Crne Gore Udio šumarstva i drvoprerade u nacionalnom dohotku je ispod 1 % što je nedovoljno i njegovo značajno povećanje biće jedan od najvećih izazova relevantnih državnih institucija, navode u Privrednoj komori Crne Gore.

Po vrijednosti šumskih površina, očuvanosti, uređenosti, raznovrsnosti, načinu gazdovanja kao i uticaju na zaštitu životne sredine, čak i uzimajući u obzir područja oštećena u prošlosti, naše šume su među najkvalitetnijima u Evropi. Po stepenu šumovitosti Crna Gora pripada samom evropskom vrhu. Registrovano je 78 vrsta drveća : 65 lišćarskih i 13 četinarskih vrsta.

Ko od toga ima koristi ? Koliko prihoduje država i gdje nastaju problemi za male drvoprerađivače, te zašto je u minule tri decenije veliki broj ljudi sa sjevera Crne Gore, koji obiluje prirodnim potencijalima, napustio rodnu kuću i pošao u inostranstvo – neka su od pitanja koja otvaraju priču o životu po mjeri čovjeka. A naši gosti su: osnivač Udruženja drvoprerađivača Plava i građanski aktivista Nedžad Cecunjanin i šumarski tehničar u penziji i drvoprerađivač Avdija Kalač iz Rožaja.

Razgovaramo i sa pomoćnicom direktora u JP Nacionalni parkovi Crne Gore Mašom Vučinić, a čućemo i direktora Agencije za zaštitu životne sredine, dr Milana Gazdića.

Urednica: Tatjana Fatić