B.Bu. [ b92 ]

PREPORUKA NUTRICIONISTE

Šta jesti za bolju funkciju štitne žlijezde?

Štitna žlijezda je mala, ali izuzetno važna žlijezda smještena na prednjem dijelu vrata. Njena glavna uloga je proizvodnja hormona koji regulišu metabolizam, nivo energije, tjelesnu temperaturu, pa čak i raspoloženje.

Kada štitna žlijezda ne funkcioniše kako treba – bilo da je riječ o hipotireozi (usporenom radu) ili hipertireozi (pojačanom radu) – cio organizam to osjeća, prenosi Index.

Iako ishrana nije lijek za bolesti štitne žlijezde, ona može imati snažan podržavajući efekat. Određene namirnice sadrže nutrijente ključne za pravilan rad ove žlijezde, dok druge mogu ometati njenu funkciju ako se konzumiraju u prekomjernim količinama.

U nastavku je pregled svakodnevnih namirnica koje mogu prirodno podržati rad štitne žlezde, uz savete kako ih uključiti u ishranu.

Jodirana so
Jod je esencijalan za sintezu hormona štitne žlijezde. Bez dovoljne količine joda, štitna žlijezda ne može normalno da funkcioniše, a njegov nedostatak može dovesti do hipotireoze i gušavosti.

Savjet: Koristite jodiranu so u umjerenim količinama. Previše joda takođe može biti štetno, zato se dodaci ne preporučuju bez nadzora ljekara.

Jaja
Jaja su bogata selenom, jodom i vitaminima B grupe, koji su važni za zdravlje štitne žlijezde. Selen štiti štitnu žlijezdu od oksidativnog stresa, dok vitamin B12 često nedostaje osobama s poremećajima štitne žlijezde.

Savjet: Uključite cijelo jaje, ne samo bjelance, jer se većina korisnih nutrijenata nalazi upravo u žumancetu.

Masna riba – izvor omega-3 i selena
Losos, skuša, sardine i slična riba bogate su omega-3 masnim kiselinama, koje djeluju protivupalno i mogu pomoći kod autoimunih bolesti štitne žlijezde, poput Hašimotovog tireoiditisa. Takođe sadrže selen i vitamin D, koji su važni za imuni i hormonski sistem.

Savjet: Pokušajte da konzumirate masnu ribu makar dva puta nedjeljno.

Brazilski orah
Brazilski orasi sadrže najveće prirodne količine selena, minerala koji pomaže u konverziji hormona T4 u njegov aktivni oblik T3. Takođe štiti štitnu žlijezdu od upala.

Savjet: Već 2–3 brazilska oraha dnevno dovoljna su da zadovoljite dnevne potrebe za selenom.

Lisnato zeleno povrće
Spanać, blitva i kelj bogati su magnezijumom, gvožđem i antioksidansima, a podržavaju i funkciju jetre, koja ima važnu ulogu u regulaciji hormona.

Napomena: Ako imate problema sa štitnom žlijezdom, povrće iz porodice kupusnjača (kao što su brokoli i kupus) konzumirajte termički obrađeno, jer sirovo može ometati apsorpciju joda kod osoba koje već imaju hipotireozu.

Bobičasto voće
Borovnice, jagode i maline prepune su antioksidanasa koji štite štitnu žlijezdu od oštećenja izazvanih slobodnim radikalima. Ovo je posebno važno kod autoimunih bolesti štitne žlijezde.

Savjet: Ubacite šaku svježeg ili zamrznutog bobičastog voća u jutarnji smuti ili ovsenu kašu.

Bijeli luk
Bijeli luk ima snažna protivupalna svojstva i podržava imuni sistem. Može biti koristan kod autoimunih bolesti štitne žlijezde jer smanjuje nivo hronične upale u tijelu.

Savjet: Konzumirajte ga sirovog, ako je moguće, jer tako zadržava najviše aktivnih jedinjenja.

Batat (slatki krompir)
Batat je bogat vitaminom A, koji je važan za pretvaranje hormona štitne žlijezde i zdravlje ćelijskih receptora. Takođe obezbjeđuje stabilan nivo šećera u krvi, što pomaže kod hormonalne ravnoteže.

Savjet: Ispecite ga u rerni sa maslinovim uljem i začinima – jednostavno i hranljivo.

Male promjene, velika podrška
Zdravlje štitne žlijezde ne zavisi samo od jedne namirnice ili dodatka ishrani, već od uravnoteženog pristupa ishrani, redovnih ljekarskih kontrola i slušanja sopstvenog tijela.

Uključivanjem navedenih svakodnevnih namirnica u ishranu možete prirodno podržati funkciju štitne žlijezde i pomoći svom organizmu da radi uravnoteženije.