B.Bu. [ RTS ]

NOVO ISTRAŽIVANJE

Šta je dumskroling i kako da se mentalno izborite sa poplavom negativnih vijesti

Ukoliko imate osjećaj da su vijesti trenutno posebno loše i zabrinjavajuće, niste jedini. Ali mnogi od nas ne mogu da skrenu pogled – i ne žele. Praćenje vijesti može nam pomoći da razumijemo šta se dešava i, za mnoge, predstavlja etički stav. Kako, pritom, da brinemo i o svom mentalnom zdravlju? Kako uskladiti potrebu da ostanete informisani sa negativnim uticajem koji loše vijesti mogu imati na vaše blagostanje?

Profesorka Reza Šabahang sa australijskih univerziteta Monaš i Flinders objašnjava da su naši mozgovi programirani da prioritet daju bezbjednosti i opstanku, te brzo reaguju na opasnost. Stalno aktiviranje ovih procesa kroz uznemirujuće vijesti – što se često naziva dumskroling (doomscrolling) – može biti mentalno iscrpljujuće.

Necenzurisane slike mogu imati posebno snažan psihološki uticaj. Grafički snimci tragedija koji kruže društvenim mrežama mogu imati jači efekat nego tradicionalni mediji (poput televizije i novina), koji su više regulisani.

Istraživanja pokazuju da konzumiranje negativnih vijesti može biti povezano sa nižim nivoom blagostanja i psihološkim poteškoćama, poput anksioznosti, nesigurnosti i osjećaja neizvjesnosti. Može nas učiniti pesimističnijim prema sebi, drugima, čovječanstvu i životu uopšte.

U nekim slučajevima, prekomjerno praćenje uznemirujućih vijesti može izazvati posrednu traumu, što znači da možete iskusiti simptome posttraumatskog stresa, poput flešbekova i problema sa spavanjem, iako niste direktno učestvovali u traumatskim događajima.

Ali to često ne sprječava ljude da ih traže. Zapravo, veća je vjerovatnoća da će se negativne vijesti čitati, komentarisati i dijeliti.

Postoji li bolji način da konzumiramo vijesti?
Isključivanje nije uvijek opcija za svakoga. Na primjer, ako imate prijatelje ili porodicu u područjima pogođenim sukobima, možete biti posebno zabrinuti i pratiti vijesti da biste znali kako su pogođeni.

Čak i bez lične veze, mnogi žele da ostanu informisani i razumiju šta se dešava. Za neke je to moralna odluka, koja im se čini kao korak ka akciji i pozitivnoj promjeni.

Zato, u novom istraživanju koje je sprovela Šabahang i njene kolege, predlažu da ograničavanje izloženosti negativnim vijestima nije uvijek moguće ni praktično.

Umjesto toga, preporučuju svjesnije konzumiranje vijesti – obratite pažnju na emocije koje se javljaju, primijetite kako se osjećate i usporite kada je to potrebno.

Kako savjesno konzumirati vijesti
Kada planirate da čitate vijesti, možete preduzeti sljedeće korake:

– Zastanite i duboko udahnite nekoliko puta. Primijetite kako vam se tijelo osjeća i šta vam se dešava u mislima.

– Provjerite kako ste. Da li se osjećate napeto? Imate li danas već mnogo stresa? Možda već osjećate zabrinutost ili emocionalnu iscrpljenost. Zapitajte se da li ste spremni da procesuirate negativne informacije.

– Razmislite. Šta vas motiviše da se sad informišete? Šta pokušavate da saznate?

– Budite kritični. Dok čitate ili gledate vijest, obratite pažnju na vjerodostojnost izvora, detalje i porijeklo informacija.

– Osluškujte kako se osjećate. Da li primjećujete znake stresa – poput napetosti, znojenja ili nemira?

– Polako konzumirajte vijest. Prije nego što pređete na sljedeću vijest, obradite ono što ste saznali i kako ste reagovali. Da li vam je promijenilo emocije, misli, stavove? Da li je ispunilo vašu namjeru? Imate li snage za još?

Možda nećete uvijek moći da pratite sve ove korake, ali svjesnije ponašanje prije, tokom i nakon izlaganja negativnim vijestima može vam pomoći da donosite bolje odluke o tome kada i koliko da ih konzumirate – i kada da napravite pauzu.

Znakovi da vijesti utiču na vaše mentalno zdravlje
Ako se osjećate emocionalno preplavljeno, veća je vjerovatnoća da ćete reagovati impulsivno i pod uticajem emocija na ono što čitate ili gledate. Znakovi da negativne vijesti utiču na vaše psihičko zdravlje uključuju:

– kompulzivno praćenje vijesti, osjećaj da ne možete da prestanete

– osjećaj beznađa, očaja ili nedostatak motivacije

– razdražljivost

– poteškoće s koncentracijom

– umor

– fizičke tegobe (npr. bol u stomaku)

– problemi sa spavanjem

– nepromišljena ili rizična ponašanja, poput panične kupovine ili gomilanja namirnica nakon loših vijesti

Šta da radite kada se osjećate uznemireno?
Prvo – napravite pauzu. To može trajati nekoliko minuta, sati ili dana – koliko god vam treba da se emocionalno stabilizujete i ponovo budete spremni da se informišete.

Napravite pauzu i izađite napolje
Možda će vam pomoći da vodite dnevnik i zapisujete kako se osjećate dok pratite vijesti, i pratite emocionalne oscilacije.

Takođe, korisno je da provedete vrijeme sa ljudima koji vas podržavaju i radite ono što volite. Boravak na otvorenom i manuelne aktivnosti mogu biti posebno korisni kada ste anksiozni ili emotivni.

Ali ako ste preplavljeni i to utiče na vaš rad, svakodnevni život ili odnose, treba potražiti i profesionalnu pomoć.