- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zdravlje
12. 02. 2025.
12:55 >> 12:55
Čitaj mi:
NOVO ISTRAŽIVANJE
Da li je "dobar holesterol" zaista dobar
Takozvani "dobar" holesterol (HDL) možda ipak nije toliko dobar kao što se misli i može da izazove ozbiljan zdravstveni problem, ukazuju istraživanja.
Paradoksalno, "loš" (LDL) holesterol, koji se obično smatra štetnim po zdravlje, može biti povezan sa manjim rizikom od glaukoma, stanja koje oštećuje optički nerv, što potencijalno dovodi do nepovratnog gubitka vida ili potpunog sljepila, piše n1.
Novo istraživanje dovodi u pitanje konvencionalnu mudrost o tome šta je dobro, a šta loše za zdravlje očiju i sugeriše da će možda morati da se preispita liječenje pacijenata sa visokim nivoom masti u krvi koji su pod većim rizikom od glaukoma, kažu naučnici.
Predviđa se da bi broj oboljelih od glaukoma mogao da dostigne oko 112 miliona do 2040. godine. Faktori rizika uključuju starost, etničku pripadnost, povećan očni pritisak i porodičnu istoriju bolesti, objašnjavaju istraživači.
Nenormalno visoki nivoi cirkulišućih masti (lipida) u krvotoku su povezani sa očnim stanjima, kao što su makularna degeneracija i dijabetička retinopatija. Nedavno objavljeno istraživanje takođe sugeriše povezanost sa glaukomom, ali nalazi su nedosljedni i nije jasno koji tip lipida može biti najuticajniji.
Da bi dokazali ovu vezu, istraživači su uključili 400.229 učesnika starosti od 40 do 69 godina u studiji UK Biobank. Svi učesnici su popunili anketu, intervjuisani i podvrgnuti standardnim testovima krvi, uključujući i one za mjerenje masti u krvi, navodi Medical Xpress.
Njihovo zdravlje je praćeno u prosjeku 14 godina, a za to vrijeme glaukom je dobilo 6.868 učesnika (skoro dva odsto). U poređenju sa učesnicima koji nisu razvili glaukom, oni koji su razvili glaukom su uglavnom bili stariji i nisu bili bijelci. Imali su viši HDL, ali niži LDL holesterol i veći odnos struka i kukova (što ukazuje na centralnu gojaznost).
Učesnici koji su razvili glaukom takođe su imali veću vjerovatnoću da budu bivši pušači, uzimali su ljekove za snižavanje holesterola u krvi (statine) i imali su veću prevalenciju dijabetesa, visokog krvnog pritiska i kardiovaskularnih bolesti.
Ali analiza rezultata testova krvi pokazala je da su viši nivoi dobrog HDL holesterola povezani sa povećanim rizikom od glaukoma, dok su viši nivoi lošeg LDL holesterola, ukupnog holesterola i triglicerida povezani sa nižim rizikom.
Oni sa najvišim nivoima HDL holesterola u krvotoku imali su 10 procenata veću vjerovatnoću da razviju glaukom od onih sa najnižim nivoima, pri čemu je svako povećanje (standardna devijacija) povezano sa pet procenata većim rizikom.
Slično tome, učesnici sa najvišim nivoima LDL holesterola i triglicerida imali su osam procenata i 14 procenata manje šanse da razviju glaukom od onih sa najnižim nivoima. A svako (standardna devijacija) povećanje LDL holesterola, ukupnog holesterola i triglicerida smanjilo je rizike za četiri procenta.
Međutim, ove uočene asocijacije postojale su samo među onima starijim od 55 godina, bez značajne povezanosti uočene kod onih od 40 do 55 godina. Na rezultate studije uticali su i pol i vrsta glaukoma.
Istraživači su kreirali poligensku ocjenu rizika – broj koji pruža personalizovanu mjeru genetske podložnosti bolesti kombinovanjem informacija o genetskom riziku iz cijelog genoma.
Ovo je pokazalo da je svaki dodatni genetski rizik povezan sa pet odsto većom šansom za razvoj glaukoma. Ali nije bilo značajnih individualnih veza između LDL holesterola, ukupnog holesterola ili triglicerida i glaukoma.
Pošto je ovo bila opservaciona studija, iz nje se ne mogu izvući čvrsti zaključci o uzrocima i posljedicama. Takođe, naučnici priznaju različita ograničenja svojih nalaza, uključujući da uzorci krvi nisu uzeti nakon posta i da su uzeti samo u jednom trenutku.
Takođe, nalazi možda neće biti primjenljivi na druge etničke grupe, pošto su učesnici UK Biobank pretežno evropskog porijekla.
"Ovi nalazi dovode u pitanje postojeće paradigme o ‘dobrom’ i ‘lošem’ holesterolu u odnosu na zdravlje očiju. Ovo može da podstakne ponovnu procjenu strategija upravljanja lipidima kod pacijenata sa rizikom od glaukoma", ukazuju istraživači uprkos ograničenjima ove studije.
Коментари0
Остави коментар