- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zdravlje
04. 02. 2025.
11:50 >> 11:50
Čitaj mi:
STUDIJA POKAZALA
U mozgu imamo plastiku u veličini jedne kašike
Uzorci ljudskog mozga, koji je kognitivno zdrav, prikupljeni tokom obdukcije prošle godine, pokazali su da mozak sadrži više sitnih komadića plastike nego uzorci prikupljeni osam godina ranije.
Ovo je pokazala studija naučnika sa Univerziteta Nju Meksiko u Albukerkiju.
''Uzorci mozga leševa sadržali su sedam do 30 puta više sitnih komadića plastike nego bubrezi i jetra'', rekao je autor studije Metju Kampen, profesor na Univerzitetu Nju Meksiko.
On je naveo da su koncentracije nanoplastike u mozgovima pojedinaca, starosti između 45 i 50 godina, iznosili 4.800 mikrograma po gramu moždanog tikva, što je ekvivalent jednoj plastičnoj kašiki, prenosi CNN.
''U poređenju sa obdukcijskim uzorcima mozga iz 2016. godine, to je za oko 50 odsto više. To bi značilo da je naš mozak danas 99,5 odsto mozak, a ostatak je plastika", rekao je on.
Mikroplastika u tijelu može uzrokovati razne bolesti, od Alchajmera do kancera
Istraživači su takođe pronašli dodatnih tri do pet plastičnih fragmenata sličnih krhotinama u mozgovima 12 ljudi kojima je dijagnostikovana demencija prije smrti u poređenju sa zdravim mozgovima.
Te krhotine su koncentrisane u zidovima arterija i vena mozga, kao i u imunim ćelijama mozga, a pronađene su i inflamatorne ćelije i atrofija moždanog tkiva sa demencijom.
''Nekako se ove nanoplastike bore kroz tijelo i dolaze do mozga, prelazeći krvno-moždanu barijeru. Plastika voli masti ili lipide, tako da je jedna teorija da plastika otima svoj put sa mastima koje jedemo, a zatim se isporučuju organima koji zaista vole lipide - mozak je na prvom mjestu među njima'', rekao je Kampen.
Istraživači su upozorili da se nanoplastika unosi u organizam najviše kroz hranu, ali i kroz vazduh, ali drugi naučnici tvrde da nije utvđeno da ta nanoplastika šteti ljudskom tijelu.
Invazijom na pojedinačne ćelije i tkiva u glavnim organima, nanoplastika može da prekine ćelijske procese i deponuje hemikalije koje ometaju endokrini sistem, kao što su bisfenoli, ftalati, usporivači plamena, teški metali i polifluorovane supstance, ili PFAS.
Коментари0
Остави коментар