B.B. [ N1 ]

ISPITIVANJA NAUČNIKA

Dugotrajno sjedjenje sabotira zdravlje mladih ljudi, čak i ako vježbaju

Utvrđeno je da ispunjavanje minimalnih preporučenih smjernica za fizičku aktivnost, oko 20 minuta umjerene vježbe dnevno, nije dovoljno da se suprotstavi opasnostima koje donosi višesatno sjedenje.

Milenijalci danas provode više od 60 sati nedjeljno sjedeći, potencijalno povećavajući rizik od srčanih oboljenja i ubrzavajući druge znake starenja, prema novom istraživanju Univerziteta Kolorado Boulder i Univerziteta Kalifornija Riversajd.

Studija na više od 1.000 bivših ili sadašnjih stanovnika Kolorada, uključujući 730 blizanaca, među prvima je koja ispituje kako produženo sjedenje utiče na zdravstvene faktore kao što su holesterol i indeks tjelesne mase (BMI) kod mladih odraslih osoba.

„Naše istraživanje sugeriše da bi manje sjedenja tokom dana, intenzivnije vježbanje ili kombinacija oba mogu biti neophodni da bi se smanjio rizik od preranog starenja u ranoj odrasloj dobi“ rekla je autorka studije Čandra Rejnolds, profesorka na Odsjeku za psihologiju i neuronauku u Institut za genetiku ponašanja.

Za studiju, objavljenu u časopisu PLOS One, Rejnolds se udružila sa Rajanom Bruelmanom, doktorandom na Odsjeku za genetiku, genomiku i bioinformatiku na Univerzitetu Kalifornija Riversajd.

Nakon pandemije kovida, Bruelman je primijetio da on i drugi ljudi njegovih godina više sjede. Krenuo je da sazna više o posljedicama.

“ Mladi ljudi misle da su otporni na efekte starenja. Oni razmišljaju na sljedeći način: Moj metabolizam je odličan, ne moram da brinem dok ne budem u 50-im ili 60-im godinama", kaže Bruelman.

Smatra da je važno ono što radite upravo u tom kritičnom periodu života.

Šetnja poslije posla nije dovoljna

Autori su analizirali podatke učesnika starosti od 28 do 49 godina, sa prosječnom starošću od 33 godine, iz Studije o razvoju ponašanja i kognitivnog starenja života u Koloradu / Twin Studiy(CATSLife), koja je pratila blizance i usvojene od djetinjstva.

U prosjeku, učesnici su prijavili da sjede skoro devet sati dnevno, a neki da sjede i do 16 sati. Oni su prijavili između 80 i 160 minuta umjerene fizičke aktivnosti nedjeljno u prosjeku i manje od 135 minuta intenzivnog vježbanja nedjeljno.

Autori primjećuju da su ovi rezultati vjerovatno bolji od nacionalnog prosjeka zbog aktivnog načina života u Koloradu.

Studija je pokazala da, u suštini, što je neko više sjedio, izgledao je starije. A dodavanje neke umjerene aktivnosti poslije dugog dana sjedenja malo je ublažilo ove uticaje.

U stvari, mladi odrasli koji su sjedeli osam i po sati dnevno i izvodili vježbe prema ili ispod trenutnih preporuka mogli bi da spadaju u kategoriju „umjerenog do visokog rizika“ za kardiovaskularne i metaboličke bolesti, rekli su autori.

„Brza šetnja poslije posla možda neće biti dovoljna. Iako to postaje sve očiglednije sa godinama, pokazujemo da se asocijacije pojavljuju već u ranom odraslom dobu“, rekla je Rejnolds.

Dodavanje energične aktivnosti imalo je pozitivan efekat.

Na primjer, oni koji su intenzivno vježbali (misli se na džogiranje ili vožnju bicikla) 30 minuta dnevno imali su mjere holesterola i BMI koje su izgledale kao kod pojedinaca pet do deset godina mlađih koji su podjednako sjedjeli, ali nisu vježbali.

Ali čak i energična aktivnost ne može u potpunosti da ublaži negativne efekte dugotrajnog sjedjenja, zaključuje studija.

Isti geni, različiti stilovi života

Jednojajčani blizanci su posebno korisni za proučavanje jer dijele 100 odsto svojih gena, što olakšava isključivanje genetskih faktora koji mogu doprinijeti različitim zdravstvenim ishodima i smanjenje razlika u životnom stilu.

Posmatrajući podgrupu blizanaca sa različitim navikama sjedenja i fizičke aktivnosti, istraživači su otkrili da je zamjena sjedjenja vježbanjem bolje djelovala na poboljšanje holesterola nego jednostavno dodavanje vježbi cjelodnevnom sjedjenju.

Suština je, kažu istraživači, da pokušamo da uradimo i jedno i drugo.

Koristite sto za stajanje, kako ne biste sjedjeli, pravite pauze i organizujte sastanke u toku šetnje. Ako je moguće, uradite nešto što vas „ostavlja bez daha“ najmanje 30 minuta dnevno ili budite „vikend vježbač“, angažujući se u dužem, energičnom vježbanju kad god možete, rekao je Bruelman.

On se nada da će studija poslužiti kao poziv na akciju kreatorima politike da preispitaju smjernice za fizičku aktivnost i preciziraju koliko je sjedjenja previše, prenosi 24sata.hr.

U međuvremenu, Rejnolds ohrabruje mlade ljude da sada preduzmu korake koji bi mogli da oblikuju njihovu budućnost:

„Ovo je vrijeme da se izgrade navike koje će dugoročno koristiti zdravlju“, rekla je ona.