B.Bu. [ n1 ]

"SVJETSKI DAN AUTIZMA"

Rano prepoznavanje simptoma autizma dovodi do pozitivnih ishoda

Svjetski dan autizma obilježava se 2. aprila. Cilj obilježavanja ovog datuma je pružanje pomoći i povećanja razumijevanja za osobe sa autizmom, dajući im podršku širom svijeta.

Autizam ili poremećaj autističnog spektra odnosi se na širok spektar stanja koje karakterišu poremećaji u socijalnim vještinama i komunikaciji, ponašanje koje se ponavlja, promjenama u govoru i neverbalnoj komunikaciji.

Načini na koje ljudi sa autizmom uče, razmišljaju i rješavaju probleme mogu varirati od visokokvalifikovanih do ozbiljnih izazova. Nekim osobama sa autizmom može biti potrebna značajna podrška u svakodnevnom životu, nekima manja podrška dok u nekim slučajevima, žive potpuno nezavisno.

Znaci autizma se obično pojavljuju u uzrastu druge ili treće godine života. Neka povezana kašnjenja u razvoju mogu se pojaviti i ranije, a često se mogu dijagnostikovati već sa 18 mjeseci. Istraživanja pokazuju da rana intervencija dovodi do pozitivnih ishoda kasnije u životu za osobe sa autizmom.

Faktori rizika za nastanak autizma:

Genetski faktori rizika za autizam

Istraživanja nam govore da autizam ima tendenciju da se javlja među članovima iste porodice. Promjene u određenim genima povećavaju rizik da će dijete razviti autizam. Ako roditelj nosi jednu ili više ovih promjena gena, one se mogu prenijeti na dijete (čak i ako roditelj nema autizam).

Faktori rizika iz okoline

Istraživanja takođe pokazuju da određeni uticaji okoline mogu dodatno povećati – ili smanjiti – rizik od autizma kod ljudi koji su genetski predisponirani za ovaj poremećaj.

Povećani rizik za nastanak autizma:
U povećani rizik za nastanak autizma spada: stariji uzrast roditelja (bilo kog od roditelja), komplikacije tokom trudnoće i porođaja (npr. ekstremno nedonoščad prije 26 nedjelja, mala porođajna težina, višeplodne trudnoće –blizanačka trudnoća, trojke, itd. trudnoće u razmaku od manje od godinu dana).

Smanjen rizik za nastanak autizma:
Upotreba vitamina koji sadrže folnu kisjelinu u prenatalnom periodu prije i tokom začeća kao i tokom trudnoće imaju uticaja na smanjenje rizika za nastanak autističnih poremećaja. Uzimanje zdrave hrane, izbjegavanje infekcija i redovne kontrole kod izabranog ginekologa mogu povećati šanse za rađanje zdravog djeteta.

Vakcine kao faktor rizika
Svaka porodica ima jedinstveno iskustvo sa dijagnozom autizma, a za neke to odgovara vremenu vakcinacije njihovog djeteta. Istovremeno, naučnici su sproveli opsežna istraživanja u posljednje dvije decenije kako bi utvrdili da li postoji bilo kakva veza između vakcinacije u djetinjstvu i autizma. Rezultati ovog istraživanja su jasni: Vakcine ne izazivaju autizam. Američka akademija za pedijatriju je sprovela opsežno istraživanjae na ovu temu.

Svako dijete ili odrasla osoba sa autizmom ima jedinstvene izazove, tako da ne postoji jedinstven pristup liječenju i intervenciji autizma. Mnogi ljudi sa autizmom imaju dodatna medicinska stanja kao što su poremećaj spavanja, epileptični napadi i gastrointestinalni distres. Rješavanje ovih stanja može poboljšati pažnju, učenje i srodna ponašanja.

Svaka intervencija ili plan liječenja autizma treba da bude prilagođen specifičnim potrebama osobe. Plan liječenja neke osobe može uključivati intervencije u samom ponašanju, ljekove, druge terapije, ili kombinaciju svih.

Dok autizam ne dobije dijagnozu i ne otpočne se sa liječenjem, roditelji mogu da pomognu tako što će pratiti društveni i emotivni razvoj djeteta te ukoliko ono ne izgleda onako kako bi trebalo, ne treba da čekaju da bi poradili na otežanom razvoju i vezi sa djetetom, piše Index.hr.