Tportal

NOVA BIOGRAFIJA

Nikola Tesla bio ljubitelj muškaraca?

Knjiga američkog profesora na Univerzitetu Virdžinija Bernarda Karlsona, "Tesla - izumitelj električnog doba", odlično je istražena i fascinantna biografija zaista najvećeg sina ovih prostora, za kojega se u međuvremenu otkriva i da je, osim naučne genijalnosti, bio ljubitelj muškaraca.

O Nikoli Tesli (1856. – 1943.) mnogo se toga zna i mnogo toga već je napisano, što istovremeno uopšte ne znači da se o Tesli zna sve, pa možda ni dovoljno. Tesla je, kako god gledano, misteriozna i unikatna pojava na ovim prostorima, ali i u ostatku svijeta, jedan od nekolicine neupitnih naučnih genija čovječanstva, a ono i danas živi u svijetu koji je on djelomično stvorio.

Zato će uvijek izazivati interes i zato će se o njemu napisati još bezbroj knjiga, ali u ovom trenutku najbolje publicističko štivo na temu Tesle jw biografija američkog profesora Bernarda Karlsona, koja je preveddena i objavkljena u Hrvatskoj.

"Tesla – izumitelj električnog doba" detaljno je istražena i poletno napisana biografija Nikole Tesle, u kojoj se na, za široku javnost, prijemčiv način obrađuju svi njegovi izumi i teorije, ali obrađuje i Tesla kao osoba, što je nesumnjivo kontroverzniji dio te knjige. Danas bi se reklo da je Nikola Tesla bio gej, što Karlson uvjerljivo prezentuje u svojoj knjizi, ali kako je Tesla živio u vremenu kada se seksualna orijentacija nije tako, ako i uopšte, definisala, poštenije je reći da je Tesla bio muškarac koji je volio muškarce. Žene ga, to je sigurno, nijesu zanimale ni u romantičnom ni u seksualnom smislu.

"Čovjek se pita da li je Teslina privrženost muškarcima bila isključivo platonska, ili takođe i fizičke naravi", piše Karlson, koji takođe navodi razne tračeve Teslinih američkih kolega iz nauke, koji su voljeli da pričaju o "Teslinim seksualnim eskapadama", uz napomenu da "nikad nije izlazio sa ženama". Među muškarcima s kojima je Tesla imao bliske odnose prvi je Mađar Entoni Zigeti, s kojim se upoznao u Budimpešti, a zajedno su se odselili u Pariz, pa Njujork, dok se kasnije pojavljuje američki mornarički vodnik Ričard Hobson. Tesla i on su se upoznali 1898. te su počeli razmjenjivati vrlo intimna pisma, a u jednom trenutku čak su slali prijateljima božićne čestitke koje su potpisivali sa 'Nikola Hobson'.

U svakom slučaju, riječ je o strani Nikole Tesle koja se dosad sistemski zanemarivala, pa i zataškavala, a ni sam Karlson nije do kraja opušten kada piše o tome, ali od istine se ne može pobjeći. Najveći naučni um Balkana, za kojega se otimaju Hrvatska i Srbija, bio je homoseksualac.

Ali naravno i još mnogo toga, pa se u knjizi "Tesla – izumitelj električnog doba" detaljno i razumljivo opisuju i njegovi eksperimenti, kao i rivalstva koja je imao s Tomasom Edisonom i Markonijem. Tesla je bio i velik šoumen, koji je znao vrijednost dobrog marketinga, te je bio miljenik medija. Zaista je fascinantno čitati kako se vrlo brzo, a onda potpuno spektakularno, establirao kada je došao u SAD, što je bio još jedan izazov za dječaka iz ličkog Smiljana.

U Karlsonovoj knjizi čitalac može da sazna i šta je, na primjer, Faradejev princip elektromagnetne indukcije, pa kako je Tesla u Strazburu 1882. napravio ključan dijagram motora naizmjenične struje, a na kraju će svako koncentrisan razumjeti ne tako jednostavne principe i zakone fizike, što toj biografiji daje i veliku edukativnu vrijednost.

Ono u čemu Karlson podbacuje jeste razumijevanje Teslinog porijekla i ovih prostora, prema kojima pokazuje standardan zapadnjački kolonijalni stav. Ali, Tesla je svoj odrasli život proveo drugdje, tako da nije riječ o nečemu što prožima cijeli tekst.

Na kraju biografije, Karlson pokušava dati konačan odgovor na pitanje o tome ko je bio Nikola Tesla: "Iako je Tesla iskreno vjerovao u svoju 'intenzivnu i divlju narav' – svoje analitičke i imaginativne sposobnosti – vjerovatno je tokom zrelih godina osjećao nedostatak reda. Kao što smo vidjeli, znao je da u jednom času bude veoma šarmantan i druželjubiv, da bi već u drugom postao povučen. Jednako tako, Tesla je proživio razdoblja velike energije i žara, za kojima su slijedili napadi depresije. Ma kako god tumačili Teslinu naklonost muškarcima, moguće da je njegova seksualna orjentacija u velikoj mjeri pridonijela unutrašnjoj zbrci. Stoga je Tesla bio primoran da se posveti izumima, da nameće ideje stvarnom svijetu, reagujući tako na unutrašnji nered."

Bilo kako bilo, Nikola Tesla je i dalje jedini čovjek s ovih prostora koji se bez problema i posve zasluženo ubraja u maleno društvo neupitnih genija čovječanstva, uz rame sa Leonardom da Vinčijem i Albertom Ajnštajnom. Kao takvog ga nikada nećemo moći do kraja dešifrovati, nego samo možemo biti zahvalni za to što se rodio, postojao i radio. Kada se pogleda današnji život ljudi, Tesla je zapravo svakodnevno svuda oko nas.

(Tportal)