- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zanimljivosti
17. 07. 2025.
09:00 >> 09:01
Čitaj mi:
VRIJEDI ZNATI
Pravila rukovanja važe još od antičkih vremena, a rijetko ko ih poštuje
Pružimo ruku, osmijeh, eventualno izgovorimo ime ili „drago mi je“, i to je to. Ali, da li ste se ikada zapitali zašto se gotovo uvijek rukujemo desnom rukom? I zašto je taj jednostavan gest postao univerzalni simbol povjerenja, poštovanja i ravnopravnosti?
Odgovori se kriju u istoriji koja je fascinantnija nego što biste pomislili.
Gest koji je govorio „nisam naoružan“
Porijeklo rukovanja vodi nas daleko unazad – još u antička vremena. Pružanje desne ruke prvobitno je služilo kao dokaz da ne držite oružje. Bio je to način da pokažete da dolazite u miru, što je naročito imalo smisla u društvima u kojima su sukobi i lične bezbjednosti bili svakodnevna tema, prenosi City Magazine.
Neki izvori čak navode da je „protresanje“ ruke imalo dodatnu funkciju – da iz rukava eventualno ispadne skriveni bodež.
Rukovanje kao savez
U starom Rimu, postojala je praksa dextrarum iunctio, što znači „spajanje desnih ruku“. Ovaj čin se koristio pri sklapanju saveza, brakovima i važnim dogovorima. Bio je to simbol povjerenja, jednakosti i iskrenosti. Čak su se ovakve scene klesale na spomenike i štampale na novčiće.
Zašto baš desna ruka?
Osim što je kod većine ljudi desna ruka dominantna, ovaj izbor ima i dublje značenje. U mnogim kulturama „desno“ je povezano sa pozitivnim osobinama – latinski izraz dexter znači „desni“, ali i „vješt, spretan“. Suprotno od toga, sinister znači „lijevi“, ali i „zlokoban“ – što dovoljno govori o tome kako su se nekada gledale „lijeve“ namjere.
Osim toga, desna ruka je tradicionalno smatrana „čistom“ rukom – koristila se za jelo, pisanje i pozdrave, dok je lijeva imala druge, praktičnije funkcije.
Kvakeri i jednakost kroz stisak ruke
U 17. vijeku, pripadnici vjerske zajednice poznate kao Kvakeri počeli su da koriste rukovanje umjesto tada uobičajenog klanjanja ili dodirivanja šešira.
Smatrali su da rukovanje simbolizuje jednakost među ljudima, bez obzira na društveni status – što je bio radikalan stav za to vrijeme.
Taj običaj se brzo proširio, i danas je rukovanje jedan od najprihvaćenijih oblika pozdrava širom svijeta.
Kako izgleda pravilno rukovanje danas?
Uprkos digitalnom dobu, pravilno rukovanje i dalje znači mnogo – posebno u poslovnim i formalnim kontekstima. Evo nekoliko osnovnih pravila bontona:
Desna ruka je pravilo, osim u slučajevima kada osoba fizički ne može da je koristi.
Stisak treba da bude čvrst, ali ne agresivan – nit’ mlitav, nit’ lomitelj kostiju.
Pogledajte osobu u oči – kontakt očima je znak poštovanja.
Rukovanje traje dvije do tri sekunde – dovoljno da ostavite utisak, a da ne bude neprijatno.
Bonus savjet: izbjegavajte da prvo pružite ruku osobi koja je višeg autoriteta (npr. na intervjuu za posao) – bonton nalaže da ona to uradi prva.
Zanimljivosti: rukovanje u različitim kulturama
U Japanu, rukovanje nije dio tradicije – naklon je i dalje glavni oblik pozdrava, mada su poslovni ljudi sve više skloni zapadnjačkim gestovima.
U arapskim zemljama, rukovanje je čest pozdrav među muškarcima, ali između muškaraca i žena važe drugačija pravila, zavisno od konteksta i religijskih običaja.U Brazilu, rukovanje je često duže i intenzivnije – uz prijateljski dodir po ramenu ili čak poljubac u obraz kod bliskijih poznanika.
Коментари0
Остави коментар