Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема
MNE Play
MNE Play

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Zanimljivosti

B.Bu. [ n1.rs ]

02. 07. 2025. 09:31 >> 09:31
Čitaj mi:

SIMBOL AUTENTIČNOSTI I UMJETNIČKE HRABROSTI

Neponovljivi Marlon Brando - jedan od najboljih glumaca Holivuda koji je odbio Oskara

Marlon Brando je bio američki glumac i filmska ikona, često smatran jednim od najuticajnijih glumaca 20. vijeka.

 

 

Njegov rad je revolucionisao glumačku umjetnost, posebno primjenom metode „Metod glume“, koju je popularizovao pod uticajem Lija Strazberga i Glumačkog studija, prenosi Index.hr.

Brando je osvojio dvije nagrade Akademije za najboljeg glumca i ostavio je neizbrisiv trag u kinematografiji svojim nastupima u filmovima kao što su "Tramvaj zvani želja" (1951), "Na dokovima Njujorka" (1954) i "Kum" (1972).

Marlon Brando Mlađi je rođen u Omahi, Nebraska, kao sin Marlona Ernesta Branda, prodavca pesticida, i Doroti Džuli Penebejker, ambiciozne glumice.

Njegovo djetinjstvo je obilježila burna porodična dinamika, uključujući alkoholizam njegove majke i strogost njegovog oca.

Nakon što je izbačen iz Vojne akademije Šatak zbog pobune, Brando se preselio u Njujork 1943. godine da bi studirao glumu kod Stele Adler, gdje je usvojio tehnike sistema Stanislavskog.

Brandova karijera
Brando je započeo karijeru na Brodveju, gdje je njegova uloga Stenlija Kovalskog u filmu Tenesija Vilijamsa „Tramvaj zvani želja“ privukla pažnju kritičara i publike.

Filmska adaptacija iz 1951. godine donijela mu je prvu nominaciju za Oskara. Nakon toga je uslijedila uloga Terija Maloja u filmu „Na dokovima Njujorka“, za koji je osvojio svog prvog Oskara 1955. godine, učvrstivši svoj zvjezdani status.

Tokom 1960-ih, Brandova karijera je opadala zbog nekoliko komercijalno neuspješnih filmova i sukoba sa rediteljima. Međutim, vratio se sa stilom 1972. godine ulogom Vita Korleonea u filmu „Kum“ Frensisa Forda Kopole.

Uloga mu je donijela drugog Oskara, iako je odbio da ga primi na ceremoniji kao znak protesta protiv tretmana Indijanaca u Holivudu i SAD.

Umjesto da se pojavi na ceremoniji i prihvati nagradu, odlučio je da pošalje Sačin Litlfeder, aktivistkinju za prava Indijanaca, da održi govor u njegovo ime i odbije nagradu.

Ova odluka bila je dio njegovog protesta protiv tretmana Indijanaca u filmskoj industriji i širem američkom društvu.

U to vrijeme, pokret za građanska prava bio je u punom jeku, a Brando je bio poznat po svom aktivizmu.

Posebno ga je razbjesneo sukob između aktivista Američkog indijanskog pokreta i savezne vlade u Vunded Niju, Južna Dakota, koji je trajao od februara 1973. Incident u Vunded Niju bio je okidač za njegov javni protest odbijanjem Oskara.

Kasnije u karijeri, Brando se pojavio u značajnim filmovima kao što je „Apokalipsa danas“ (1979), ali je njegov ugled bio narušen ekscentričnim ponašanjem i problemima sa težinom.

Lični život velikog glumca
Brando je bio poznat po svom burnom privatnom životu. Imao je tri zvanična braka – sa Anom Kašfi, Movitom Kastanedom i Taritom Teripajom – i brojne afere, iz kojih je imao najmanje 11 djece, iako se broj razlikuje u zavisnosti od izvora.

Njegov sin Kristijan je uhapšen 1990. godine zbog ubistva, a njegova kćerka Šajen je izvršila samoubistvo 1995. godine, što je duboko uticalo na Brandovu kasniju izolaciju.

Bio je strastveni aktivista za građanska prava i prava američkih starosjedelaca, često koristeći svoju slavu da promoviše ove ciljeve. Njegovo odbijanje Oskara 1973. godine ostaje jedan od najpoznatijih političkih činova u istoriji Holivuda.

Marlon Brando je preminuo 1. jula 2004. godine u Los Anđelesu od respiratornih problema povezanih sa plućnom fibrozom. Ostavio je za sobom nasljeđe koje prevazilazi film – njegov uticaj na glumu se i dalje osjeća, inspirišući generacije glumaca poput Roberta De Nira i Al Pačina.

Uprkos kontroverzama, Brando ostaje simbol autentičnosti i umjetničke hrabrosti.

 

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније