B.B. [ RTS ]

Naučnici napravili runaste miševe, stepenica ka oživljavanju mamuta

Plan za oživljavanje mamuta kreće se u dobrom pravcu, kažu naučnici nakon stvaranja nove vrste – runastog miša.

Naučnici američke biotehnološke kompanije "Colossal Biosciences" planiraju da „vrate iz statusa istrijebljenih“ praistorijske pahiderme (životinje sa debljom kožom – slon, nosorog, nilski konj i tapir, a od izumrlih mamut) tako što će genetski modifikovati azijske slonove da bi im dodali osobine runastih mamuta. Nadaju se da će prvo mladunče stići do kraja 2028. godine.

Ben Lam, suosnivač i izvršni direktor kompanije "Colossal", rekao je da je tim proučavao drevne genome mamuta i upoređivao ih sa genomima azijskih slonova kako bi shvatio po čemu se razlikuju i da je već započet rad na mijenjanju ćelija slonova.

Tim stručnjaka kaže da ima dodatnu podršku za svoj pristup, sada nakon što su stvorili zdrave, genetski modifikovane miševe koji imaju osobine neohodne za život na hladnoći, uključujući dlaku nalik vuni.

„To ništa ne ubrzava, ali je ogromna potvrda“, rekao je Lam.

U istraživanju, koje još nije dobilo recenzije od kolega, tim je koristio brojne tehnike za uređivanje genoma kako bi genetski modifikovao oplođena jajašca miša ili modifikovao embrionalne mišje matične ćelije i ubrizgao ih u embrione miša, prije nego što su bili implantirani u surogat-mišice.

Promjenama na ciljanim genima dobijeno runo kod miševa

Tim se fokusirao na mijenjanje devet gena koji kontrolišu boju dlake, njenu teksturu, dužinu ili folikule dlake. Većina ovih gena je odabrana zato što se već znalo da utiču na dlaku miševa, pri čemu se očekivalo da će indukovane promjene proizvesti fizičke osobine slične onima koje su bile prisutne kod mamuta, kao što je zlatna dlaka.

Međutim, dva ciljana gena kod miševa pronađena su i kod mamuta, za koje se smatra da su doprinijela stvaranju dlake poput vune. Promjene koje su na genima miševa izvršili istraživači osmišljene su tako da miša učine sličnijim mamutu.

Tim je takođe promijenio gen koji kontroliše način na koji se masti metabolizuju kod miševa, kako bi bio sličiniji onom koji je pronađen kod mamuta, za koji naučnici sugerišu da bi mogao da igra ulogu u adaptaciji životinje na hladnoću.

Istraživači su ispitivali različite kombinacije ovih gena, tehnikom koja im je omogućavala da naprave čak osam promjena na sedam različitih gena u isto vrijeme.

Krzno je tu, ali šta je sa drugom zaštitom od hladnoće

Iako mnogi eksperimenti nisu doveli do mladunčadi miševa, mladunci koji su rođeni imali su različite kombinacije karakterističnih tipova dlake uključujući dlaku poput vune, dužu dlaku i zlatno-braon krzno. Međutim, imali su sličnu prosječnu tjelesnu masu bez obzira na to da li je gen koji se odnosi na metabolizam masti modifikovan ili ne.

„Efikasnost uređivanja gena je varirala“, rekla je Bet Šapiro, direktorka naučnog odsjeka kompanije "Colossal".

Lam je naglasio da se njegov tim nada da će moći da sprovede testove tolerancije miševa na hladnoću tokom narednih mjeseci.

Robin Lovel-Bedž, šef odsjeka za biologiju matičnih ćelija i razvojnu genetiku na Institutu Fransis Krik u Londonu, koji nije bio uključen u istraživanje, pohvalio je tehničke aspekte studije.

Međutim, naveo je da nisu otkriveni mehanizmi pomoću kojih geni utiču na formiranje različitih tipova dlake i da je vraćanje mamuta na Zemlju daleko složenije od jednostavnog mijenjanja nekoliko gena za toleranciju na hladnoću.

Koliko je daleko realnost sa runastim majmunima

Lovel-Bedž ističe da ne samo što je nejasno da li će biti dovoljne genetske modifikacije kako bi se osiguralo da životinje izgledaju kao mamuti, već i da je pitanje da li će se ponašati kao oni.

"Brine me da li je ovo razumna upotreba resursa ili trošenje novca na pokušaje da se spriječi izumiranje vrsta“, kaže Lovel-Bedž, dodajući da je još jedan problem to što trenutno nema rezultata o tome da li modifikovani miševi zaista bolje podnose hladnoću.

„Ipak, imamo neke slatke dlakave miševe. Ne razumijemo njihovu fiziologiju, ponašanje itd. Ovo istraživače nije približilo saznanju da li bi mogli da opreme slona korisnim osobinama kakve je mamut imao“, objašnjava Lovel-Bedž.

Drugi naučnici ukazuju na to da u ovim eksperimentima nisu korišćeni geni mamuta koji bi bili ubacivani u miševe, već je rad stručnjaka uglavnom uključivao mijenjanje gena miševa kako bi se dobili poznati efekti na njihovo krzno.

Dr Tori Heridž sa Univerziteta u Šefildu je rekla: „Postupak za dobijanje slona koji je nalik mamutu predstavlja daleko veći izazov. Stvarni broj gena na kojima će vjerovatno biti potrebne izmjene je daleko veći, a u pitanju su geni o kojima se manje zna – i tek ih treba identifikovati – a surogat-ženka će biti životinja na kojoj se inače ne eksperimentiše“.

I dok neki ocjenjuju da se oživljavanje mamuta približilo, drugi su veoma skeptični.

"Čini se da vraćanje mamuta neće baš tako skoro biti na vidiku“, zaključila je dr Heridž.