SLATKO VOĆE

Breskva potiče iz Kine i stara je 7.500 godina

Svježe urbane sa drveta ili pripremljene u vidu kompota, džema, pita i sladoleda, u breskvama ljudi dugo uživaju, ali do sad, nije bilo poznato tačno koliko dugo one postoje.

Naučnici su na osnovu dobro očuvanih drevnih koštica breskve uspjeli da trasiraju istoriju pripitomljavanja ove slatke voćke i ustanovili da ona seže najmanje 7.500 godina u prošlost, u dolini rijeke Jangcekjang, u blizini Šangaja.

 Kako prenosi Rojters, breskva je bila jedna od prvih voćki koju su naši preci pripitomili, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu "Plos one".

“Postoji jako duga istorija gajenja breskve u Kini”, izjavio je Junfej Dženg, istraživač sa Arheološkog instituta provincije Džeđang.

 On je istakao da je Kina i dalje svjetski lider u proizvodnji breskve.

Naučnici su uporedili koštice breskvi sa šest različitih lokacija u Kini, u rasponu od 5.000 godina.

Pokazalo se da su sve analizirane koštice breskve tokom vremena postojale sve veće, što ukazuje da su se ljudi u dolini reke Jangcekjang trudili da pripitome ovu voćku.

Bilo je potrebno oko 3.000 godina da breskva dobije sadašnji izgled. Koštice identične današnjim su stare najviše oko 4.300 do 5.300 godina, naveli su istraživači.

Geri Kroford, antropolog sa Toronto Misisuga Univerziteta, koji je učestvovao u istraživanju, rekao je da postoje mnogi razlozi zašto je breskva bila odličan kandidat za domestikaciju.

“Relativno brzo sazrijeva,  počne da daje plodove za samo dvije do tri godine, a podložna je selektivnom uzgoju radi poboljšanja veličine i slatkoće. Vrlo je ukusna i proizvodi puno plodova. Bogata je vitaminom A i C i veoma je kalorična”, rekao je Kroford.

Zatim je dodao:

“Njen miris je nevjerovatan. Volim da ih jedem svježe, ali i u pitama i kolačima takođe.”

Datiranje koštica ugljikom-14 pokazalo je da se breskva odvojila od svog divljeg pretka prije oko 7.500 godina. Od sasvim malog ploda, sa vrlo malo mesa, breskva je vremenom narasla u krupnu, sočnu voćku kakvu je danas znamo.

 Prema Krofordu, nekadašnja divlja breskva potpuno je iščezla.

“U Kini, breskva je simbol dugovječnosti i ima značajno mjesto u kineskoj kulturi”, naveo je kanadski naučnik.

 On vjeruje da breskva potiče iz jednog drugog mjesta u Kini.

Najvjerovatnije da je kineska kultura Kuahućao (Kuahuqiao) bila prva koja je počela sa pripitomljavanjem breskve. Domestikacija pirinča je već bila u toku u toj oblasti.

“Pripadnici ove kulture su živjeli u malim gradovima, raspolagali su raznim vrstama hrane i drugim resursima, pravili su barke i spaljivali zemljište kako bi kontrolisali lokalni ekosistem.Uzgajali su i svinje, držali pripitomljene pse, pravili zalihe žirova, koristili su drveno oruđe i pravili grnčariju odličnog kvaliteta” završio aje Kraford.