EVOLUCIJA RATOVANJA

Ratna oprema od viteza do specijalca

Britanski "Telegraf" je napravio zanimljivu foto-galeriju, u kojoj je predstavljena oprema vojnika od vitezova Krstaškog pohoda, do modernih specijalaca.

Britanski "Hurskarl", bitka kod Hejstingsa 1066.

"Anglo-Saksonski ratnik tokom bitke kod Hejstingsa se možda i nije toliko razlikovao od vojnika Prvog svjetskog rata u rovovoma", kazao je fotograf "Telegrafa" Tom Atkinson.

Ratnik tog perioda nosio je košulju sastavljenu od metalnih prstenova-verižnjaču, veliki štit bademastog oblika i širok spektar hladnog oružja.

Vitez, opsada Jerusalima 1244.

Za razliku od Anglo-Saksonskih ratnika, koji su se uglavnom borili kao pješadinci u "zidu od štitova", evropski vitez 13. vijeka je prije svega konjanik. Primarni oklop je i dalje verižnjača, ali je tehnika obrade čelika naprednija u tom periodu, dok u modu počinju da ulaze veliki šlemovi koji prekrivaju cijelo lice.

Strijelac, bitka kod Aginkurta 1415.

Strijelci, koje su činili uglavnom siromašni građani, bili su lošije oklopljeni i opremljeni od vitezova. Od uboda i udaraca su najčešće štitili oklopi od štavljene kože, ili jakne "aketon", punjene raznim materijalima, od platna do slame. Ipak, to ih nije spriječilo da razbiju divlji juriš oklopnih francuskih vitezova kod Aginkurta.

Oklopni pješadinac, Bitka kod Bosvorta 1485. 

"Na svakoj slici se nalazi kašika. Mislim da je to čudesno. Potreba za hranom, samo iskustvo jela, nije se promijenila u posljednjih 1.000 godina. Isto je sa zaklonom, vodom, zaštitom, zabavom", smatra Atkinson.

Oklopni pješadinac s kraja 15. vijeka nije nosio štit, jer je njegovu ulogu preuzeo pun okop od čeličnih ploča. Iako je težio između 25 i 30 kila, teret je bio dobro raspoređen duž cijelog tijela, a u njemu je vojnik mogao lako da se pokreće. Iako je najveći problem tokom nošenja punog oklopa predstavljala vrućina, zaštita koju je pružao činila ga je izuzetno popularnim i skupim. 

Pješadinac, bitka kod Tilburija 1588.

"Sličnosti među opremom sada već postaju manje. Sveske za bilješke postaju Ajpedovi, a igre poput šaha ili karata ne staraju", smatra Atkinson.

U 16. vijeku vatreno oružje je donijelo kraj ere oklopa, koje tada nose uglavnom jedinice teške konjice. Gusti zbijeni redovi kopljanika i vojnika naoružanih musketama glavno su odličje tadašnjih sukoba.

Strijelac, bitka kod Maplalakueta 1709.

U 18. vijeku vojnici postaju uniformisani, a artiljerija i muskete vladaju bojištem. Zanimljivo je da je svaki vojnik imao sopstveni kaplup za izlivanje municije, jer nije postojao standarizovan kalibar oružja.

Redov, bitka kod Vaterloa 1815.

Za jedan vijek unfiroma vojnika je postala znatno bogatija. Oprema sada, pored funkcionalnosti, treba da bude i estetski privlačna jer simboliše moć zemlje koju vojnici predstavljaju. Ipak, sam način ratovanja  se nije puno promijenio u odnosu na 18. vijek. Uniforma sa slike je vjerovatno poznata Balkancima po stripovima "Blek stijena" i "Komandant Mark", jer su njihovi glavni protivnici britanski vojnici, koji su upravo po opremi dobili nadimak "crveni mudniri".

Pješadinac, bitka na Somi, 1916.

Iako je Prvi svjetski rat bio prvi moderni sukob, oprema vojnika je bila primitivna. Pored gas maske, vojnici su posjedovali i buzdovane za rovovske borbe, identične srednjevjekovnim. Vojnici tog sukoba su mjesece provodili u vlažnim rovovima, a prvi put su upotrijebljeni tenkovi i avijacija.

Padobranac, bitka kod Arnhema 1944.

Oprema vojnika drugog svjetskog rata je mnogo sličnija modernim trupama. Pješadinci posjeduju identične pune borbene komplete, koriste lako automatsko oružje i raspolažu bacačima za protivoklopnu borbu.

Komandos Kraljevskih Marinaca Velike Britanije, sukob na Foklandskim ostrvima 1982.

Teret na ramenima vojnika se nije smanjio za posljednjih desetak vjekova. Vojnici umjesto pločastog oklopa nose pancire, a teške mačeve zamijenila puška FN FAL. Cijeli borbeni komplet je ogroman, a pruža vojniku sve što mu može zatrebati na terenu.

Specijalista za blisku podršku Kraljevskih inžinjera, provincija Helmand(Avganistan) 2014.

Tehnološka evolucija je "olakšala" ratovanje u posljednjem vijeku. Džepni sat iz 1916. danas je moderni digitalni vodootporni časovnik. Puška "mauzer" sitema Li-Enfild je zamijenjena lakom SA 80. Uniforma i druga oprema je u MTP šari, a brojna optoelektronska sredstva olakšavaju kretanje i borbe u mraku.