Б.Бу. [ RTS ]

ISTRAŽIVANjE

Da li nas odrastanje uz životinje čini otpornijim na bolesti?

Od početka civilizacije ljudi dijele život sa životinjama.

Bilo kao lojalni saputnici ili poslovni partneri, životinje su igrale ključnu ulogu u oblikovanju ljudskih društava. Pored njihovih neposrednih koristi, sve je više dokaza koji ukazuju na to da odrastanje sa životinjama može donijeti neočekivane koristi, od kojih je jedna povećana otpornost na bolesti.

Higijenska hipoteza
Ideja da rano izlaganje životinjama može ojačati naš imuni sistem ima korijene u hipotezi o higijeni. Predložena od strane epidemiologa Davida P. Stračena 1989. godine, ova hipoteza dovodi u pitanje preovlađujuće mišljenje da su povećana čistoća i smanjena izloženost mikrobima tokom djetinjstva nedvosmisleno korisni.

On je predložio da nedostatak izloženosti infektivnim agensima u ranom djetinjstvu može dovesti do povećanog rizika od razvoja alergija i autoimunih bolesti kasnije u životu.

Životinje kao prenosioci mikroorganizama
Jedan od mehanizama pomoću kojih životinje mogu da ojačaju naš imuni sistem je uvođenje različitih mikrobnih zajednica. Dokazano je da kućni ljubimci, posebno psi, unose mnoge mikroorganizme u kućno okruženje. Ovi mikrobi, koji uključuju bakterije, pa čak i parazite, mogu pomoći da se imuni sistem obuči da efikasnije reaguje na potencijalne prijetnje, prenosi Index.hr.

Istraživanja su pokazala da djeca odgajana u domaćinstvima sa kućnim ljubimcima imaju manji rizik od razvoja alergija i astme.

Štaviše, raznolikost mikroba koje progutaju životinje može doprinijeti uspostavljanju uravnoteženog i otpornog mikrobioma u ljudskim crijevima. Snažan mikrobiom crijeva povezan je sa bezbrojnim zdravstvenim prednostima, uključujući poboljšano varenje, bolju apsorpciju hranljivih materija i ojačan imuni sistem.

Smanjenje stresa i imunitet
Druženje sa životinjama je takođe povezano sa smanjenim nivoom stresa, a ova psihološka korist može uticati na naš imuni sistem. Pokazalo se da hronični stres slabi imuni odgovor, čineći pojedince podložnijim infekcijama.

Interakcija sa životinjama, bilo kroz maženje, igru ili jednostavno njihovo prisustvo, može stimulisati oslobađanje oksitocina i serotonina – hormona koji podstiču opuštanje i borbu protiv stresa. Ublažavajući stres, ove interakcije mogu indirektno doprinijeti poboljšanju imunološke funkcije.

Uloga aktivnosti na otvorenom
Odrastanje uz životinje često znači više vremena provoditi na otvorenom, učestvovati u aktivnostima kao što su šetnja psa, igranje u dvorištu ili druge aktivnosti, kao što je učešće u konjičkom sportu. Aktivnosti na otvorenom povezane su sa različitim zdravstvenim prednostima, uključujući povećanu proizvodnju vitamina D, poboljšano kardiovaskularno zdravlje i poboljšanu imunološku funkciju.

Izlaganje prirodnim elementima i sunčevoj svjetlosti može stimulisati proizvodnju vitamina D, koji igra ključnu ulogu u modulaciji imunog sistema i zaštiti od infekcije.

Anegdotski dokazi
Van naučnog područja, brojni izvještaji podržavaju ideju da odrastanje sa životinjama može podstaći otpornost na bolesti. Porodice sa kućnim ljubimcima često prijavljuju manje slučajeva uobičajenih bolesti među svojom djecom.

Pored toga, postoje slučajevi da se terapijske životinje uvode u zdravstvene ustanove kako bi se pomoglo u oporavku pacijenata, dodatno naglašavajući potencijalne zdravstvene koristi povezane sa interakcijom sa životinjama.

Dok je odnos između odrastanja sa životinjama i otpornosti na bolesti višestruko polje proučavanja koje se razvija, trenutni dokazi sugerišu da druženje sa životinjama zaista može donijeti zdravstvene beneficije.

Od jačanja imunog sistema preko izlaganja mikrobima do smanjenja stresa i promovisanja aktivnosti na otvorenom, prednosti odrastanja sa životinjama prevazilaze samo druženje.

Kako se naše razumijevanje složene interakcije između ljudskog zdravlja i životinjskog carstva produbljuje, možda ćemo otkriti još više razloga da cijenimo vezu između ljudi i njihovih ljubimaca.