- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zanimljivosti
27. 07. 2023.
11:23 >> 11:24
STUDIJA STARA PREKO OSAM DECENIJA
Šta nas čini srećnim?
Studija koja traje više od osam decenija daje odgovor na pitanje.
Studija je započeta davne 1938. godine i traje do danas, a prvi ispitanici su bili studenti sa Harvarda i siromašna djeca Bronksa.
Ljudi cio život jure za novcem i slavom, ali pravu sreću donose jedino dobri odnosi s bliskim osobama, pokazalo je najdugotrajnije istraživanje ljudske dobrobiti ikad rađeno u svijetu, a koje traje od 1938. do danas, opisano je u knjizi "Dobar život" dvojice profesora s Harvarda.
Profesori Robert Valdinger i Mark Šulc sa Harvarda u knjizi "Dobar život" predstavljaju rezultate istraživanja koja su u početku obuhvatila 724 učesnika i do danas se proširila na više od 1.300 njihovih potomaka u tri naraštaja.
Knjiga na oko 350 stranica kroz deset poglavlja govori o tome šta čini dobar život, zašto su odnosi važni, o socijalnim vještinama i o okruženju s prijateljima, porodicom i na poslu.
Početnoj grupi od 268 studenata povlašćenog društvenog statusa s najstarijeg američkog univerziteta Harvarda i jednog od najuticajnijih u svijetu, istraživači su dodali 456 dječaka iz siromašnog dijela Bostona, dvostruko diskriminisanih neimaštinom i useljeničkim statusom njihovih roditelja, kako bi pokušali da uporede njihove živote i saznaju šta će ih odvesti na pravi put.
Istraživanje je moguće svesti na zaključak da kvalitetni odnosi čine ljude zdravima i srećnima i da su društvene veze zaista dobre za ljude, a da ih usamljenost ubija. Međutim, gorka je istina da ljudi teško shvataju šta je dobro za njih i često misle da je to nešto poput odredišta nakon kog prestaju svi problemi.
"Mi smo samo ljudi, htjeli bismo brzo rješenje", kažu autori, psihijatar i psihoanalitičar Valdinger i psiholog Šulc, i dodaju da je sreća osjećaj da naš život vrijedi i da ima smisla i sugerišu da je bolji izraz za nju blagostanje.
"To nije odluka koju donosimo samo jednom u životu, nego je pitanje izbora koje se ponavlja iz sekunde u sekundu, iz nedjelje u nedjelju, iz godine u godinu i svako za sebe treba da traži sreću", smatraju.
Tome može pomoći učenje djece socijalnim vještinama, naročito danas kada vlada tehnologija i okolnosti poput pandemija, zaključuju i napominju da svako od nas svakog trenutka i u bilo kojem dobu života može krenuti u potragu "za srećom".
Коментари0
Остави коментар