Б.Бу. [ RTS ]

IZ SREDNjE JURE U KASNI TRIJANS

Da li će gušter iz vitrine u Londonu vratiti vrijeme

Fosil jednog srodnika današnjih guštera koji je dio muzejske kolekcije iz pedesetih godina prošlog vijeka u Prirodnjačkom muzeju u Londonu, mnogo je stariji nego što se to mislilo.

Uzorak je pokazao da su moderni gušteri nastali u kasnom trijasu, a ne u srednjoj juri kako se ranije mislilo. Fosil koji više od pola vijeka naučnici čuvaju u jednoj od vitrina londonskog muzeja,  uključuje ostale djelove životinje koji su pronađeni u kamenolomu u blizini Tortvorta u Glosterširu. U trenutku kada su pronađeni, tehnologija za analize starosti nije bila dovoljno razvijena.

Kao ostatak pretka modernog gušter, fosil koji je ponovo detaljnije procijenjen, utiče na „sve procjene" o porijeklu guštera i zmija, zajedno nazvanih skvamata.

Nova saznanja utiču na pretpostavke o njihovoj stopi evolucije, pa čak i na ključni momenat „pokretača porijekla grupe", kažu  naučnici.

Istraživački tim je svoje otkriće nazvao criptovaranoides microlanius, što znači „mali mesar", zbog izgleda vilice koja je bila puna zuba sa veoma oštrim ivicama.

Dr Dejvid Vajtsajd sa Univerzitetu u Bristolu, koji je vođa studije, rekao je da je, kada je primijetio da u vitrini Prirodnjačkog muzeja imaju očuvan fosil gmizavca, za koji se vjerovalo da je uobičajeni bliski rođak novozelandske vrste tuatare, koja je jedina preživjela iz tgrupe rhinocephalia, i koja se odvojila od skvamata prije više od 240 miliona godina.

„Kako smo nastavili da istražujemo primjerak, postajali smo sve ubjeđeniji da je zapravo bliži gušterima današnjice nego grupa tuatara", rekao je dr Vajtsajd i dodao: „Napravili smo rendgenske snimke fosila na Univerzitetu, i to nam je omogućilo da ga rekonstruišemo u tri dimenzije, i da vidimo sve sićušne kosti koje su bile skrivene unutar stijene".

„U smislu značaja za nauku, ovaj naš fosil pomjera porijeklo i diverzifikaciju skvamata nazad - iz srednje jure u kasni trijas. To je bilo vrijeme velikog restrukturiranja ekosistema na kopnu, sa nastankom novih biljnih grupa, posebno četinara modernog tipa, kao i novih vrsta insekata, i nekih od prvih modernih grupa kao što su kornjače, krokodili, dinosaurusi, i sisari", objasnio je koautor istraživanja profesor Majk Benton.

Čini se da su te nove biljke i životinje došle na scenu kao dio velike obnove života na Zemlji nakon masovnog izumiranja na kraju perma pre 252 miliona godina, a posebno karnijske pluvijalne epizode, prije 232 miliona godina, kada je klima varirala između vlažne i suve i izazvala velike promjene među živim svijetom", zaključili su istraživači.