- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Nauka i tehnologija
16. 07. 2025.
09:08 >> 09:08
Ko se najviše vozio po drugoj planeti – Nasin rover na pragu da obori rekord
Rover Perseverance, što u prevodu znači „upornost“, kreće se „otvorenim putem“ na Marsu kao nijedan drugi rover do sada.
Rover–istraživač sa šest točkova zvanično je 19. juna završio najduže putovanje od bilo kog robotskog vozila na drugoj planeti. U jednoj vožnji, rover je prešao 411 metara kamenite površine Marsa. To možda ne zvuči mnogo, ali u poređenju sa Kjuriositijem i Oportjunitijem, koji se kreću relativno sporije, Perseverance je pravi majstor brzine.
To je zato što posjeduje softver za samostalnu vožnju, koji može da obrađuje i analizira slike čak i dok se točkovi okreću. Nasuprot tome, Kjuriositi i Oportjuniti moraju da se zaustave, fotografišu, a zatim obrade te informacije prije nego što odluče o daljoj putanji.
Mogućnost prelaska većih udaljenosti u jednom danu otvara nove mogućnosti za naučna istraživanja na Marsu.
Otkako je od milja nazvan – Persi poletio, pa stigao na crvenu planetu 2021. godine i završio svoju prvu probnu vožnju – odnosno besprekorno kretanje naprijed-nazad u dužini od 6,5 metara – rover je daleko dogurao.
Njegova putovanja uključuju uspon uz krater i najdužu vožnju bilo kog vozila bez ljudskog nadzora na drugoj planeti – 700 metara. Razlog za njegovo nedavno dugo putovanje ima veze sa stijenama koje ima zadatak da sakupi. U proteklih mjesec i po dana, ovaj rover je tražio stijene koje sadrže glinu na visoravni Krokodilen, koja se nalazi na spoljnim padinama oboda kratera Jezero.
Ako se u uzorcima ovdje otkriju minerali poznati kao „filosilikati“, to bi moglo značiti da je ovdje u dalekoj prošlosti možda postojala obilna količina vode. Filosilikati takođe mogu sadržati ostatke organskih materija od prije milijardi godina.
„Ako ovdje pronađemo potencijalni biološki potpis, najvjerovatnije bi bio iz potpuno drugačije i mnogo ranije epohe evolucije Marsa od one koju smo pronašli prošle godine u krateru sa 'Čejava vodopadima'“, rekao je Ken Farli, zamjenik naučnika projekta „Perseverans", u maju.
Stijene visoravni Krokodilen su se formirale prije nego što je krater Jezero nastao, tokom najranijeg geološkog perioda Marsa, noahijskog perioda, i među najstarijim su stijenama na Marsu. Međutim, na nekim dijelovima visoravni, Perseverans je pronašao stijene koje sadrže glinu i koje se lako lome kada se dodiruju.
Izbor dobrog uzorka je ključan. Samo vrhunski dokazi će biti dovoljni.
„Ostalo je sedam praznih epruveta za uzorke i mnogo otvorenog puta ispred nas“, rekla je članica tima naučnika projekta „Perseverans", Kejti Stak Morgan.
Krajem juna, Nasin tim koji upravlja Persijem odlučio je da okrene rover, vraćajući ga na mjesto sa kog je prethodno uzorkovao materijale, pa otuda i duga vožnja.
Od svih rovera koji su lutali drugim planetama, rover Oportjuniti, koji je na Marsu od 2004. godine, prešao je najviše kilometara – više od 40 km.
Ali imajući u vidu tempo koji je nametnut roveru Perseverans, neće proći dugo dok ne preuzme vođstvo. Njegova trenutna ukupna pređena udaljenost je skoro 36 kilometara.
Коментари0
Остави коментар