B.Bu. [ b92 ]

STUDIJA IZ 2022.

Studija pokazala neočekivan uticaj video igrica na IQ djece

Naučnici iz Švedske, Holandije i Njemačke objavili su studiju o uticaju video igara na dječiji mozak.

Video igrice su danas postale sastavni dio djetinjstva.

Naučnici su povezali duže vrijeme provedeno u igranju video igara sa povećanjem inteligencije kod djece, što djelimično protivrječi narativu da je igranje igara loše za mlade umove.

Iako je razlika u kognitivnim sposobnostima bila mala i nije dovoljna da se dokaže uzročna veza, ona je ipak značajna – a studija iz 2022. godine bila je pažljiva u uzimanju u obzir varijabli, uključujući razlike u genetici i socio-ekonomskom porijeklu djeteta, piše Science Alert

U međuvremenu, gledanje TV-a i korišćenje društvenih mreža nije imalo ni pozitivan ni negativan uticaj na inteligenciju.

Istraživanje bi moglo biti korisno u debati o tome koliko je vremena pred ekranom prikladno za mlade umove.

„Digitalni mediji definišu moderno djetinjstvo, ali njihovi kognitivni efekti su nejasni i vrlo se diskutuje o njima“, piše tim iz Holandije, Njemačke i Švedske u objavljenoj studiji.

Ovaj tim dodaje i sljedeće:

„Vjerujemo da bi studije sa genetskim podacima mogle razjasniti uzročne tvrdnje i ispraviti obično zanemarenu ulogu genetskih predispozicija.“

Istraživači su analizirali podatke o vremenu provedenom pred ekranom za 9.855 djece u okviru ABCD studije, koja je obuhvatila djecu u SAD-u uzrasta od devet i 10 godina.

Prosječno, djeca su prijavljivala da provode 2,5 sata dnevno gledajući TV ili online video sadržaje, sat igrajući video igre, i pola sata družeći se putem interneta.

Zatim su pristupili podacima za više od 5.000 tih istih dječaka i djevojčica dvije godine kasnije.

Tokom tog perioda, oni koji su prijavljivali da su proveli više vremena od prosjeka igrajući video igre, imali su povećanje IQ-a za 2,5 poena više od prosječnog rasta.

Povećanje IQ-a zasnovano je na testiranju djece u zadacima koji su uključivali razumijevanje pročitanog, vizuelno-prostornu obradu i zadatak fokusiran na pamćenje, fleksibilno razmišljanje i samokontrolu.

Važno je napomenuti da, iako je studija razmatrala samo djecu u SAD-u i nije pravila razliku između vrsta video igara (mobilne vs. konzolne igre), ona ipak pruža vrijedne uvide u vezu između video igara i IQ-a – i podržava ideju da inteligencija nije fiksna konstanta s kojom se rađamo.

„Naši rezultati podržavaju tvrdnju da ekran generalno ne narušava kognitivne sposobnosti djece i da igranje video igara zapravo može pomoći u povećanju inteligencije“, rekao je neurobiolog Torkel Klingberg sa Karolinske instituta u Švedskoj 2022. godine kada je studija objavljena.

Kako istraživači napominju, ovo nije prva studija koja sugeriše da postoji veza između vremena koje djeca provode igrajući igre i razvoja njihovih kognitivnih sposobnosti – a čini se da postoje i druge koristi od video igara.

Tim koji je radio na ovoj studiji smatra da su mali uzorci, različiti dizajni studija i nedostatak razmatranja genetskih i socio-ekonomskih uticaja svi doprinijeli kontradiktornim izvještajima o efektima vremena provedenog pred ekranom. To su ograničenja koja je ova studija nastojala da minimizira.

Sve ovo znači da postoji mnogo faktora koji utiču na to kako se inteligencija razvija i formira, kao i na različite načine na koje vrijeme pred ekranom može uticati na naše tijelo i naše navike – stoga je potrebno mnogo više istraživanja.

„Nismo ispitivali efekte ponašanja pred ekranom na fizičku aktivnost, san, dobro stanje ili školski učinak, pa ne možemo ništa reći o tome“, rekao je Klingberg i dodao da će sada proučavati efekte drugih faktora iz okruženja i kako se kognitivni efekti odnose na razvoj mozga u djetinjstvu, prenosi Danas.rs.