ASTRONOMIJA

Uočena dosad najstarija 'mrtva' galaksija

Astronomi su primijetili galaksiju koja je iznenada prestala da stvara nove zvijezde prije više od 13 milijardi godina.

Koristeći svemirski teleskop Džems Veb, međunarodni tim astronoma u saradnji s Univerzitetom u Kembridžu uočio je 'mrtvu' galaksiju kada je svemir bio star samo 700 miliona godina, što je najstarija takva galaksija ikad uočena.

Čini se da je ta galaksija živjela brzo i umrla mlada: stvaranje zvijezda dogodilo se brzo i zaustavilo se gotovo jednako brzo, što je neočekivan događaj u evoluciji svemira. Međutim, nejasno je je li 'ugašeno' stanje te galaksije privremeno ili trajno i zbog čega je prestala stvarati nove zvijezde?

Rezultati, objavljeni u časopisu Nejčer, mogli bi biti važni kako bi astronomi shvatili kako i zašto galaksije prestaju stvarati nove zvijezde i jesu li se faktori koji utiču na stvaranje zvijezda mijenjali tokom milijardi godina?

"Prvih nekoliko stotina miliona godina svemira bila je vrlo aktivna faza, s puno oblaka gasova koji su se urušili kako bi stvorili nove zvijezde", rekao je Tobajas Luzer s Instituta za kosmologiju Kavli, prvi autor rada. "Galaksijama je potrebna bogata opskrba gasovima kako bi stvorile nove zvijezde, a rani svemir je bio poput švedskog stola s kojeg se može jesti."

"Tek kasnije u svemiru počinjemo uviđati kako galaksije prestaju stvarati zvijezde, bilo da je to zbog crne rupe ili nečeg drugog", rekao je koautor doktor Frančesko D'Euđenio, takođe s Kavli instituta za kosmologiju, prenosi Sajens Dejli.

Astronomi vjeruju da stvaranje zvijezda može biti usporeno ili zaustavljeno različitim faktorima, a svi će oni izgladnjeti galaksiju za gasom koji joj je potreban za stvaranje novih zvijezda. Unutrašnji razlozii, poput supermasivne crne rupe ili povratne reakcije od stvaranja zvijezda, mogu istisnuti gas iz galaksije, uzrokujući brzo zaustavljanje stvaranja zvijezda. Alternativno, gas se može vrlo brzo potrošiti stvaranjem zvijezda, bez brzog nadopunjavanja svježim gasom iz okoline galaksije, što rezultira gladovanjem galaksija.

 "Nijesmo sigurni može li bilo koji od tih scenarija objasniti ono što smo sada vidjeli Vebom", rekao je koautor profesor Roberto Maiolino. "Do sada, da bismo razumjeli rani svemir, koristili smo modele zasnovane na modernom svemiru. Ali sada kada možemo vidjeti toliko dalje u prošlost, i primijetiti da je stvaranje zvijezda tako brzo ugašeno u toj galaksiji, modele zasnovane na modernom svemiru možda treba preispitati.

Koristeći podatke iz JADES-a (JWST Advanced Deep Extragalactic Survey), astronomi su utvrdili da je ta galaksija doživjela kratko i intenzivno razdoblje stvaranja zvijezda u razdoblju između 30 i 90 miliona godina. Ali između 10 i 20 miliona godina prije tačke u vremenu gdje je posmatrana Vebom, stvaranje zvijezda iznenada je prestalo.

"Čini se da se sve događa brže i dramatičnije u ranom svemiru, a to bi moglo uključivati galaksije koje se kreću od faze stvaranja zvijezda do uspavanih ili ugašenih", rekao je Luzer.

Astronomi su ranije posmatrali mrtve galaksije u ranom svemiru, ali ova galaksija je najstarija do sada - samo 700 miliona godina nakon Velikog praska, prije više od 13 milijardi godina. Ovaj uvid je jedan od najdubljih do sada napravljenih Vebom.

Osim najstarije, ova galaksija je takođe relativno male mase - otprilike iste kao i Mali Magelanov oblak (SMC), patuljasta galaksija u blizini Mliječne staze, koja još uvijek stvara nove zvijezde. Ostale ugašene galaksije u ranom svemiru bile su daleko masivnije, ali Vebova poboljšana osjetljivost omogućuje posmatranje i analizu manjih galaksija.

Astronomi kažu da iako se čini mrtvom u vrijeme posmatranja, moguće je da se u otprilike 13 milijardi godina od tada, ta galaksija možda vratila u život i ponovno počela stvarati nove zvijezde.

"Tražimo druge galaksije poput ove u ranom svemiru, što će nam pomoći da postavimo neka ograničenja kako i zašto galaksije prestaju stvarati nove zvijezde", rekao je D'Euđenio. "Moglo bi se dogoditi da galaksije u ranom svemiru 'umru', a zatim se vrate u život - trebaće nam još posmatranja koja će nam pomoći da to shvatimo."

Preveo i priredio: S. Đurđić